Bosna i Hercegovina

Put ka EU blokiran i zbog manjka prevodilaca

prevodilacka-kabina

BiH je uveliko probila rokove za dostavljanje odgovora na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a put ka punopravnom članstvu u evropskoj porodici mogao bi da zakomplikuje i manjak prevodilaca u institucijama nadležnim za poslove pristupanja EU.

Iako su enormna administracija i novac u vrhu zaštitnih znakova ove zemlje, u čemu su saglasni brojni političari, ekonomisti i predstavnici nevladinog sektora, najnovija analiza je pokazala da u armiji službenika i drugih zaposlenih nema dovoljno onih koji mogu da odgovore potrebama na putu ka tom cilju.

Savjet ministara je na posljednjoj sjednici krajem prošle godine usvojio informaciju o izgradnji prevodilačkih kapaciteta u institucijama u BiH potrebnih za proces pristupanja Evropskoj uniji koju je pripremila Direkcija za evropske integracije BiH. U dokumentu je upozoreno da treba pojačati aktivnosti na stručnom usavršavanju i izgradnji prevodilačkih kapaciteta u upravi jer će iduće faze pretpristupnog procesa biti mnogo zahtjevnije u smislu prevođenja pravnih propisa i drugih akata.

Direkcija je, kako je naglašeno, u dva navrata analizirala prevodilačke kapacitete u institucijama u BiH – prva je obavljena krajem 2014. godine prije početka prevođenja odgovora na Upitnik, a druga sredinom prošle godine kako bi ažurirali podatke o broju prevodilaca.

Iako BiH, kako piše, u odnosu na susjedne zemlje ima više prevodilaca, ima i institucije u kojima nema potrebnog kadra zbog čega te poslove rade drugi službenici ili se poslovi ugovaraju sa trećim licima. Analizom odgovora na upitnik o prevodilačkim kapacitetima, utvrđeno je da u institucijama BiH ima 68 prevodilaca.

– U većini institucija ima po jedan prevodilac koji često ne može da zadovolji sve zahtjeve institucije u tom pogledu. Prevodioci uglavnom rade i druge zadatke kao što su lektorisanje, odnosi s javnošću, saradnja sa međunarodnim organizacijama i institucijama, sekretarski poslovi te projektni zadaci. Prevodioci se na samo 12 adresa bave isključivo poslovima prevođenja – navedeno je u informaciji koju je potpisao direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

Iako institucije međusobno sarađuju, što je označeno kao dobra praksa, problem je činjenica da većina ne posjeduje server za prevođenje.

– U 15 institucija ima uspostavljen sistem kontrole kvaliteta prevoda i redakture, ali u 19 to nije zaživjelo što dovodi do propusta u prevodu, pogrešnom odabiru stručne terminologije i čestim zahtjevima Evropske komisije za dodatnim pojašnjenjima – kazao je Dilberović.

U Savjetu ministara su potvrdili da je Direkcija za evropske integracije zadužena da preduzme odgovarajuće aktivnosti na izgradnji kapaciteta za prevođenje i stručnu redakturu, radi kvaliteta prevoda na putu ka EU.

BiH je prije gotovo tri godine predala Evropskoj komisiji aplikaciju za članstvo u EU, poslije čega je stigao Upitnik sa više od 3.200 pitanja, na koja su odgovori poslati u februaru 2018. godine. Novi paket sa više od 600 dodatnih pitanja je stigao u junu prošle godine na koje su odgovori do kraja septembra trebalo da budu spremni, ali to još nije učinjeno.

Glas Srpske


Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više