eTrebinje
Region

Za 80 godina biće nas duplo manje, a evo koliko će biti Hrvata, Srba, Makedonaca…

Izvor:

Fotografija:


Projekcije UN-a o broju stanovnika koji će živjeti u balkanskim i istočnoevropskim državama do 2100. godine nisu nimalo optimistične. Najlošiji scenario u regionu ima naša zemlja, gdje će se broj stanovnika gotovo prepoloviti (48,9 %).

U lošijem položaju od naše zemlje, koja je zauzela treće mjesto, nalazi se Moldavija, koja će, prema ovoj projekciji, zabilježiti najveći pad stanovništva, čak 53,8 %, i  Bugarska, sa gubitkom stnovništva od 50,5 %.


Među prvih 30 država po gubitku populacije su i Srbija, koja će, prema projekcijama, 2100. god. imati 38,5 % manje stanovnika, Hrvatska 37,2 %, Crna Gora 30,2 % i Makedonija 28,8 %.


Najveći porast stanovništva predviđa se uglavnom u afričkim državama (među prvih 30 samo Irak nije sa afričkog kontinenta). Tako se predviđa da će broj stanovnika u Nigeru 2100. godine biti veći za 761 % i da će porasti sa sadašnja 24 miliona na 209 miliona.

Ipak, demografi i ovako sumorne prognoze smatraju dosta optimističnim. Prema njihovoj procjeni, puno prije 2100. godine ćemo  doći do ovih brojki, kako zbog iseljavanja, tako i zbog niskog prirodnog priraštaja, koji nas prati već godinama.


Profesor dr. Draško Marinković je za Buku rekao kako  projekcije bazirane samo na vitalnoj statistici ukazuju da do 2050. godine u Republici Srpskoj neće biti više od 800 000 ljudi. Međutim, naglašava, kada se u obzir uzmu i migracije, onda ćemo vjerovatno i puno ranije doći do populacije od samo 800 000.
“Prognoze ukazuju da se svake godine u RS u prosjeku smanji broj stanovnika za oko 5.000 zbog negativnog prirodnog priraštaja i za još oko 10.000 zbog iseljavanja, to je za oko 15.000 ljudi manje ”, istakao je Marinković.

I podaci izneseni od strane Stjepana Šterca, demograf sa Odsjeka za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su dosta poražavajući. Tako je Hrvatska  u samo jednoj, 2017. godini, ostala bez gotovo 18 000 ljudi. U istoj toj godini BiH je ostala bez 7 628 osoba,  dok je Srbija godinu dana ranije izgubila nevjerovatnih 36 100 građana! Zajedno su ostale bez više od 60 000 osoba,  bez iseljavanja! 


Kada se ovim brojkama dodaju i one vezane za iseljavanje, tek se tada vidi koliko je sitacija alarmantna.


Hrvatska nije jedina zemlja s demografskim negativnostima, iako je nezamisliv izostanak reakcija na prirodni pad stanovništva od gotovo 18 000 ljudi samo u jednoj, 2017. godini ili odlazak od gotovo 40 000 osoba iz Hrvatske po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Ili po službenim podacima zemalja useljavanja vjerojatno i oko 80 000. Negativni su procesi svom silinom zahvatili i Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, a potrebe za radnom snagom razvijenih europskih zemalja su svake godine veliki. Kad se samo izračuna razlika između ulaska u radni kontingent i izlaska iz njega jednogodišnjih dobnih skupina te potrebe; na razini Evrope iznose gotovo 5 milijuna ljudi, a samo Njemačke npr. preko 900 000! Godišnje! Europa naprosto prazni ove prostore i iz njih povlači najvrijednije, mladi i obrazovani ljudski potencijala bez ikakve naknade u interesu vlastitog gospodarstva, a u ime sloboda kretanja, otvorenih granica i sličnih političkih fraza. Ukupno je u Njemačku samo u 2016. godini iz Rumunjske, Poljske i Portugala npr. odselilo preko 600 000 ljudi! Može li se to dogoditi i u zemljama okruženja? Može, naravno u ovakvom gospodarskom zaostajanju i u ovakvim društveno-političkim prilikama”, zaključio je Šterc.

BUKA


Povezane vijesti

Odlazak građana biće nastavljen, čim stane korona

eTrebinje

ALARMANTNI PODACI SVJETSKE BANKE Skoro polovina stanovništva do sada napustila BiH

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više