Manastir Žitomislići: Najbolji primjer obnove i održavanja kulturno-istorijskog spomenika

Objavljeno: . u kategoriji Putovanja

Teško da u Bosni i Hercegovini, u bogatoj zbirci spomeničke baštine, možete naći objekat koji je s toliko uspjeha obnovljen te da se u ovo vrijeme tako vodi i održava kao što je to Manastir Žitomislići.

Drevna građevina danas blista, iako je uništavana i rušena više puta u svojoj istoriji, s pravom spada u red najljepših pravoslavnih manastira na ovim prostorima.

Smješten ispod brda, u dolini rijeke Neretve, okružen vinogradima, prije svega mirom i tišinom, manastir nosi svu onu koreografiju koju slični spomenici imaju. Monasi koji u njemu žive daju mu još jednu notu stalnog održavanja i čuvanja koja nekim drugim spomenicima nedostaje.

Žitomislići se nalaze južno od Mostara, kad Magistralni put M17 krene nizati kilometre prema moru, malo prije Počitelja. I ako dođete slučajno, u prolazu, uvijek će vas dočekati neko od monaha te spremno provesti manastirskim kompleksom i pokazati vam djelić ljepote, sačuvan u toj hercegovačkoj dolini, okruženoj brdima i rijekom.

Objekt iz 15. vijeka


Odluka o proglašenju manastira nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine objašnjava da se u pisanim izvorima Manastir Žitomislići prvi put spominje u otomanskim popisnim defterima za Bosanski, 1468/1469. godine, i Hercegovački sandžak, 1477. godine. Ovi podaci kazuju da je Manastir Žitomislići stara baština porodice Hrabrena od prije dolaska Otomanske imperije na ove prostore. Porodica Miloradovića-Hrabrena jedina je u Hercegovini ostavila očuvane spomenike iz dva istorijska razdoblja: srednjeg vijeka i otomanskog doba.

Godine 1566. nevesinjski kadija, na zahtjev žitomislićkih monaha, izdao je "bujurdiju" da se porušena pravoslavna crkva u Žitomislićima može obnoviti i rekonstruisati, pod uslovom da "ne bude duža ni šira od prethodne". Gradnja Crkve svetog Blagoveštenja u Žitomislićima okončana je 1602. ili 1603. godine, a sačuvan je zapis majstora Vukašina koji je rukovodio građenjem. Manastir je oslikan 1609. godine.

Uništavan u dva posljednja rata


Značajna je veza Žitomislića i čuvenog Manastira Hilandar, jer već u 17. vijeku monasi ovog hercegovačkog manastira postaju i hilandarski igumani. U sklopu manastira 1858. godine osnovana je Duhovna škola, prva takva u Bosni i Hercegovini. Početkom Drugog svjetskog rata manastir je zapaljen, a cijelo sveštenstvo pobijeno. U posljednjem ratu porušena je do zemlje crkva s konakom, a ostali objekti bivaju teško oštećeni. Poslije rata, u periodu iza 2003. godine prvo je obnovljena crkva i stari konak, a onda kasnije i ostali objekti.

Izvorni ikonostas je u vremenu nestao još prije svih navedenih ratnih razaranja, a nanovo su ga oslikala četiri beogradska umjetnika 2014. godine. Danas je crkva lijepo oslikana, na ponos sveštenog osoblja. Monasi obrađuju skoro sedam hektara vinograda, radi proizvodnje vina i rakije, planira se i sadnja maslina.

Glavni dojam koji nosite iz Žitomislića je mjera i ukus kojim je objekt obnovljen i danas vođen, ne možete naći ništa što biste dodali ili oduzeli, sve je nekako prirodno, kao da je tu još od prije 500 godina.

KLIX

Objavi na Facebook profilu

Poslednje dodato

Vasa reklama dole sredina