Više od tri godine, srpski povratnici i dio domicionog stanovništva Mostara iz južnih dijelova Mostara vode uzaludnu borbu sa federalnim institucijama, protiv trase auto-puta na koridoru 5C, kroz to područje. Usvajanjem rješenja za tu dionicu u decembru 2016-te godine i proglašavanjem javnog interesa, Vlada Federacije izvela je završni udarac i svojevrsnu perfidnu izolaciju ionako malobrojne srpske polulacije.
Srpski povratnici kažu da im je, od nacionalizacije imovine, polovinom prošlog vijeka, do ratnih stradanja, cijepanjem imanja trasom autoputa, poslata otvorena poruka. Vlasnike, koji tvrde da su žrtve politike, tajkuna i moćnih pojedinaca, niko ništa nije pitao.
– Nije, nažalost, jer ovo smatram kao političko pitanje, a u prepucavanju mi kao najmalobrojniji trebali bi da platimo kompletnu cijenu ove potencijalne trase – rekao je Vujadin Berberović iz naselja Ortiješ.
Drsko, i bez znanja vlasnika, trasa je označena. Prostire se na više stotina hektara, od kojih je oko devedeset odsto u vlasništvu Srba. Dolinom Neretve, samo kroz južni dio Mostara, autoput zahvata najkvalitetnije zemljište. Ugrožava naselja Ortiješ, Lakševine, Kosor, Malo Polje i Hodbinu.
– Uzima Čolića imanja, Adžovića, prelazi na Kajgina imanja, Mihići, Vukovići, Džonlezi, to su sve srpska imanja – dodao je Velibor Bejatović mještanin naselja Hodbina.
Јavnost nikada nije saznala plan. Glas ogorčenja, tvrde, federalne institucije nisu slušale.
– Da li bi li bilo mjesta za Srbe, poslije izgradnje – teško, teško – kaže Berberović.
Na rješenje se prevetivno teško moglo djelovati, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Na njegovu adresu nedavno je poslat dopis.
– Znam za te probleme. U kontinuitetu to Srbi doživljavaju da je to upereno protiv njih. Odavno se vodi debata gdje će ići trasa, između hrtvatske i bošnjačke zajednice, i očigledno da se opredijelilo za to da se šteta napravi Srbima – smatra Dodik.
Trasa cijepa i zemljište Aerodroma, a proglašen je perspektivnom imovinom. Stručnjaci tvrde i da, prilikom usvajanja zaključka o trasi, nisu ispoštovane osnovne norme za takve projekte.
– Nije uopšte javnosti predočeno šta ovu trasu čini boljom u odnosu na druge. Po svim uvjerenjima i komunikacijskim, poljoprivrednim, zdravstvenim i ekološkim, pretpostavke su, ne decidne, da bi trasa preko Podveležja bila daleko bolja – smatra Ahmet Džubur univerzitetski profesor, poslanik u Parlamentu FBiH.
Tačka je, ipak, stavljena. Iz Autocesta FBiH tvrde da, nakon što je Vlada proglasila javni interes, i urađenih analiza, alternativa ne postoji. Slijedi procjena, sporazum o naknadi i postupak eksproprijacije.
Istovremeno je, u Federalnom parlamentu, najavljeno pokretanje poslaničke procedure. Institucije bi, tvrde iz neformalne grupe za zaštitu južne zone, mogle ispraviti nakaradnu grešku, pod usolovom da postoji volja.