eTrebinje
Region Vijesti

Vladika Joanikije poručio: Crna Gora je ognjište Srpskog jezika

Izvor: SRNA

Fotografija: Ilustracija


Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Joanikije rekao je da je Crna Gora po mnogo čemu ognjište srpskog jezika i ukazao na to da se nasilnim preimenovanjem jezika u toj zemlji kojim govori većina naroda zapravo priprema “veliki, stravični lopovluk”.

Jezik koji je ovdje utemeljen, na kome je stvoreno sve što zaslužuje pažnju, na kojem je ispjevan `Gorski vijenac` i `Luča mikrokozma`, epske pjesme, jeste srpski jezik, koji je u Crnoj Gori utemeljen duboko. Ponekad nam se čini da je Crna Gora ognjište srpskog jezika i po mnogo čemu jeste. Po mnogo čemu to jeste i danas – naglasio je vladika Joanikije.

Vladika je sinoć u porti Crkve Svetog Spasa na Toploj u Herceg Novom, govoreći u drugom dijelu programske cjeline pod nazivom “Pokradene svetinje” na manifestaciji “Trg od ćirilice”, o srpskom jeziku i njegovoj zvaničnoj i nezvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori, rekao da se u Crnoj Gori želi prisvojiti sve što je stvarano na srpskom jeziku, pa tako i da se “Gorski vijenac”, kao najveće djelo nastalo na srpskom jeziku, pripiše crnogorskom jeziku.

– Naravno, (vladika Petar Drugi Petrović) Njegoš ih uvijek demantuje i ućutka, čim se njega sjetimo. On je zajedno sa Vukom (Karadžićem) dao toliki doprinos srpskom jeziku da prosto cio ovaj posao vidimo da je na neki način tragičan, a donekle i tragikomičan – istakao je vladika Joanikije.

Episkop budimljansko-nikšićki kaže da nije samo jezik preimenovan, već je preimenovana i Crna Gora.

– U cijelom tom međunarodnom saobraćaju jezika, Crna Gora više nije Crna Gora, nego je Montenegro i Crnogorci – Montenegrini. I budite sigurni da se tu mijenja identitet Crne Gore i Crnogoraca – rekao je vladika Joanikije.

Prema njegovim riječima, to je inženjering koji je davno počeo i dobio usijanje krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je počela priča o rušenju Njegoševog groba i Njegoševe crkve na Lovćenu, njegove zavjetne, ukopne Crkve Svetog Petra Cetinjskog.

Vladika je naveo da, kada se u Crnoj Gori danas govori o srpskom jeziku, onda ta stvarnost ima lice i naličje, te dodao da preimenovanje jezika, kao i “nesrećna, ideološka, odnosno kvaziideološka, kvazipolitička priča koja ide uz ovo preimenovanje” ima svoju dugu predistoriju.

Vladika Joanikije je, kao prilog tvrdnji da istorija preimenovanja srpskog jezika u Crnoj Gori ima dužu i kontinuiranu istoriju, naveo primjere iz vremena okupacije Crne Gore od Austrougarske i Italije.

On je naglasio da nema većeg poniženja za jedan slobodarski narod, koji se odupro okupaciji i kroz to odupiranje još više potvrdio svoj identitet, od toga da njegova vlast počinje da sprovodi taj okupacioni program, koji nije od juče i koji je dobro osmišljavan i pomagan.

Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Joanikije je zaključio da je priča o identitetu već uveliko opteretila sve, ali da taj teret može biti još veći ukoliko se narod ne oslobodi, kao što se oslobodio okupatora, i turskog, i austrougarskog i italijanskog i time potvrdio svoj identitet.

O ovoj temi su u porti Crkve Svetog Spasa na Toploj govorili i profesori srpskog jezika Veselin Matović i Vesna Todorović, koji su 2009. godine, odbivši kao prosvjetni radnici da pristanu na preimenovanje srpskog jezika, ostali bez posla.


Povezane vijesti

“Pogledajte tugu, naša djeca ih dočekuju” Nisu baš svi Crnogorci oduševljeni dobrodošlicom “orlovima” (VIDEO)

eTrebinje

Obrađeno 45 odsto glasova: Milo Đukanović vodi u trci za predsjednika Crne Gore

eTrebinje

Mandić izlazi na crtu Đukanoviću

eTrebinje

Ko su potencijalni kandidati za predsjednika Crne Gore

eTrebinje

Neredi ispred Skupštine Crne Gore nakon usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku

eTrebinje

Crna Gora: Planirao da proda maloljetnu kćerku strancu za 14.000 evra

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više