eTrebinje
Umjetnost i kultura Magazin

Biljke u hercegovačkoj tradiciji: Šta simbolizuje trava iva, a za šta koristiti broć?

Izvor:

Fotografija:


Jabuka simbolizuje ljepotu i koristi se kao dar za krsne slave, a od broća i kore hrasta stari Hercegovci su dobijali crvenu, odnosno, plavu boju za tradicionalnu nošnju.

U Hercegovini biljke su korištene u ishrani i za liječenje, a svoje mjesto našle su i u različitim obredima. Za njih se često vezuje neko simboličko značenje pa su u tradiciji i običajima ovog kraja itekako prisutne.

Ruzmarin se, recimo, koristi kada sveštenici hoće da blagosiljaju kuću. Upotrebljavao se i u svadbenom ritualu. To je biljka koja je cijele godine zelena i kao takva simbolizuje život. Tu je i bosiljak koji se upotrebljava kao začin u ishrani, a takođe i u obavljanju religijskih rituala. Bijeli luk našao je primjenu kao antiseptik kod nekih infekcija ali ima i tu apotropejsku ulogu. Posebno onaj luk, takozvani samac, gdje ima samo jedno zrno. Koristi se kao zaštita od zlih očiju, urokljivaca“, kaže za Agroklub Božana Đuzelović, etnolog u Muzeju Hercegovine.

Trava iva našla mjesto na UNESCO listi

Jabuka je svoje mjesto u tradiciji ovih krajeva našla na svadbenim veseljima kada se stavlja na zastavu ili barjak, ali i kao poklon koji se nosi na krsnu slavu.

Sada kada biste pitali bilo koga u Hercegovini od koda se nosi jabuka, rekli bi vam odvajkada. Ipak, to je intenzivnije krenulo od devedesetih godina. Pomenuta praksa se i do danas zadržala. Nosi se crvena jabuka“, ističe Đuzelović.

Hrast kao drvo ima posebno značajno mjesto u običajima i vjerovanjima ljudi ovog kraja jer se vezuje za najradosniji hrišćanski praznik – Božić.

Mi nemamo ovdje to drvo zapis, ali hrast koristimo kao badnjak. Badnjak se bere isključivo od hrasta. Tu je i bršljan – biljka koja raste na drvetu ili kamenu i služi za kićenje kuće i to onaj koji je na drvetu, ne sa kamena jer drvo simbolizuje rast“.

Još neke biljke se povezuju sa određenim vjerskim praznicima i vjerovanjima.

Imamo praznik Varindan, pred Nikoljdan, kada se kuvaju biljke. Sve mahunarke, od pasulja, slanutka do pšenice jer se vjeruje da će varivo koje se taj dan jede donijeti zdravlje ukućanima, a na taj način se i blagodari svetoj Varvari. Cvijeti su praznik koji ide pred Vaskrs i na taj dan se svi u kući umivaju različitim cvijetnim biljem. Mi smo prije nekoliko godina zaštitili travu ivu i ona se nalazi na UNESCO-voj  listi nematerijalne baštine. Iva se bere na planini Ozren, na Usjekovanje glave Jovana Krstitelja. Vjeruje se da ubrana na taj dan daje posebna ljekovita dejstva. A ima i ona izreka u narodu: Trava iva od mrtva pravi živa“, navodi ovaj etnolog.

Lavanda i pelin – zaštita od moljca

Prema njenim riječima, od ivanjskog cvijeća pravili su se vijenci koji su se stavljali na kuće i štale da bi se zaštitilo od zlih očiju i čini. A mlječika koja se brala za Đurđevdan u ovim krajevima bila je znak da li je zima došla kraju.

Vjerovalo se ako se podigne taj mliječar da će zima stati, a ako se on malo povije da još nije prestala. Neki ljudi i danas vjeruju u to“.

Pored ovih simboličkih značenja koje su dodavana biljkama, one su našle svoje mjesto i upotrebu u svakodnevnom životu.

Lavanda se koristila da bi se tkanine zaštitile od moljaca i stavljala se u ormar, a posebno su je stavljale djevojke jer ima poseban miris. Pelin je takođe korišten u tu svrhu. Našla sam i jednu izreku: Gdje pelin miriše moljac ne kidiše“, kaže naša sagovornica.

Broć i kora hrasta za bojanje vune

Biljke su korištene i za bojenje tkanina. U 19. i početku 20. vijeka tradicionalna nošnja, odnosno, kostim pravila se od vune. Ona je po prirodi bila ili bijela ili crna i trebalo je dobiti neku drugu boju.

Za modro plavu korištena je kora od hrasta, a za tamno crvenu broć. Broć može i da služi kao ljekovita trava. Njegov cvijet i list koriste se protiv različitih stomačnih infekcija, ali korjen služi za bojanje tkanine. U takve svrhe primjenjivan je i list od oraha. To se posebno vezuje za ćurdije – gornji odjevni predmeti izrađivani od vune“, objašnjava Božana.

Kad je riječ o liječenju, onda je uloga bilja ogromna. Spisak onih koje su korištene u te svrhe je zaista dug, a ne može se reći da su i danas upotpunosti izgubile tu funkciju.

 

 

Izvor: Agroklub


Povezane vijesti

Majstori od Trebinja do Albanije kamenom popločavaju stazu do vjetrenjače na vrhu Trovra

eTrebinje

U Hercegovini nema oboljelih, manji broj hospitalizovanih u trebinjskoj Bolnici

eTrebinje

Potvrđeno: Slatki pelin zaustavlja virus korona

eTrebinje

Hercegovina proslavlja rođendan: RS Bakljade i kolone vozila u čast Srpske

eTrebinje

Trebinjka koja je talentom osvojila Srbiju: životna priča Nataše Ninković!

eTrebinje

U Srpskoj 233 novozaraženih, osam iz Trebinja

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više