eTrebinje
Trebinje

Mirko Ćurić gradonačelnik Trebinja: Investicijama do nove slike Trebinja

Izvor: Autor: Maja Begenišić/Radio Trebinje

Fotografija: Radio Trebinje


 

Grad Trebinje je tokom protekle četiri godine realizovao čitav niz različitih projekata koji su doprinijeli razvoju lokalne zajednice, kao i viziji da Trebinje postane najpoželjniji mali grad na zapadnom Balkanu, kaže u intervjuu za „Glas Trebinja“ Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja. Kako napominje, u Trebinju je završeno 70 velikih projekata i više od 100 manjih investicija u svim Mjesnim zajednicama.

Koje projekte biste izdvojili kao najvažnije, da utiču na sliku našeg grada u svakom smislu, privrednom, investicionom, turističkom?

U proteklom četvorogodišnjem periodu pokrenuli smo veliki investicioni ciklus, realizujući niz projekata kojima smo potpuno izmijenili sliku Trebinja. Period iza nas obilježen je intenzivnim radom, konkretnim i mjerljivim rezultatima. Uložili smo više od stotinu miliona konvertibilnih maraka u različite projekte, od čega se možemo pohvaliti sa 70 velikih projekata čija pojedinačna vrijednost prelazi 50.000 KM, oko 100 manjih projekata realizovanih u Mjesnim zajednicama, te 54 programa iz oblasti podrške porodici.

Od kapitalnih projekata izdvojio bih izgradnju novog sistema za navodnjavanje, izgradnju vodovodne mreže, prečistača otpadnih voda i rezervoara Vrelo oko. Želim da podsjetim da smo u saradnji sa HET – om, uredili lijevu obalu Trebišnjice i izvršili regulaciju Male potočine, gdje smo izgradnjom nove putne infrastrukture i nasipa smanjili rizik od poplava i potpuno uredili jedan od najljepših dijelova obale Trebišnjice.

Svojim sredstvima i uz podršku institucija Republike Srpske izgradili smo više novih objekata. Izdvojio bih Vatrogasni dom, Palatu pravde, Spomen sobu stradalim borcima Odbrambeno – otadžbinskog rata, a uz finansijsku podršku Vlade Srbije izgrađen je i novi vrtić „Srbija“ u naselju Gorica. Izgradnju objekta Gradske tržnice, zgrade za mlade bračne parove, kao i zgrade za izbjeglice i raseljena lica privodimo kraju.

Takođe, želio bih da istaknem da smo u proteklom periodu rekonsturisali jednu od najdužih saobraćajnih dionica, magistralni put Trebinje – Ljubinje i uredili Gradski park po najmodernijim svjetskim standardima. Započeli smo revitalizaciju Starog grada, a u toku je i realizacija projekta izgradnje olimpijskog zatvorenog bazena sa kompletnom pratećom infrastrukturom, kao i Duhovnog centra Mrkonjići koji realizujemo uz podršku Vlade Republike Srbije i Republike Srpske.

Kao što je poznato, izvršili smo rekonstrukciju Glavne ulice u Trebinju, kao i sanaciju trebinjske Bolnice, opremanje Doma zdravlja i sanaciju drugih javnih objekata poput osnovnih škola, srednjoškolskog centra i Doma penzionera. Sanirane su i ulice u brojnim Mjesnim zajednicama, a učestvovali smo i u uređenju gradskih fasada u centru grada i zajedničkih dijelova zgrada. U naseljima Petrovo Polje i Gorica izgradili smo pješačku infrastrukturu, zatim sanirali trotore na Kamenom mostu i adekvatno osvijetlili kamene ploče na ovom objektu. Želeći da nakon više od četiri decenije uspostavimo saobraćajnu komunikaciju između naselja Gorica i Police, asfaltirali smo stari željeznički most. Uz sve to, izgradili smo brojne nove ulice u mjesnim zajednicama, kao i infrastrukturu i pristupne puteve grobljima Podgljivlje i Banjevci.

Ne mogu, a da ne podsjetim da smo pažnju usmjerili i na izgradnju sportsksih i dječijih igrališta u Mjesnim zajednicama Gučina, Mokri Dolovi i Tini, a veliki stadion u Policama dobio je profesionalnu atletsku stazu sa šest traka, kao i borilišta za sve atletske discipline, te neophodne rekvizite za izvođenje takmičenja međunarodnog ranga.

Želim da podsjetim i da smo radi unapređenja bezbjednosti građana i imovine uspostavili sistem video nadzora i postavili nadzorne kamere na cijeloj teritoriji grada, kao i na svim izlazima iz grada. Takođe, u skladu sa standardima energetske efikasnosti, zamijenili smo više od 1000 rasvjetnih tijela najsavremenijom LED tehnologijom, čime smo ostvarili i značajne energetske i novčane uštede.

Na 34. sjednici Skupštine Grada Trebinja usvojen je izvještaj o izvršenju Budžeta grada za period od 1. januara do 30. juna 2020. godine, prema kojem je Grad Trebinje ostvario suficit u iznosu od 1. 724. 690 KM. Iako su privredne aktivnosti u proteklom periodu bile znatno manje nego inače zbog pandemije, proveli ste mjere štednje i omogućili stabilno stanje u budžetu. Jesu li ove mjere, ipak uticale na finansiranje nekog od socijalnih ili drugih programa, te dovele do obustave nekih projekata?

Restriktivne mjere koje smo uveli kao odgovor na izazove globalne pandemije korona virusa nisu uticale ni na jedan projekat koji sprovodimo. S ponosom mogu reći da ni u najtežim epidemiološkim uslovima, kakav je period iza nas i trenutno, nismo stopirali nijedan program Gradske uprave. U proteklom periodu smo se opredijelili za racionalizaciju utroška sredstava i usmjerili na provođenje mjera štednje kako bismo obezbijedili dovoljno sredstava za realizaciju svega što smo započeli, bez obzira na epidemiološku situaciju.

Na prethodno pomenutoj sjednici usvojena je i Odluka o osnivanju Slobodne zone Trebinje. Šta to znači za sugrađane i privrednike u Trebinju i kada možemo očekivati slobodnu bescarinsku zonu?

U cilju intenzivnijeg lokalnog i ekonomskog razvoja, planirano je uspostavljanje prve bescarinske zone u okolini Trebinja. Ovo će ujedno biti i prva slobodna zona u Republici Srpskoj. Kao podsticaj intenzivnijem privrednom razvoju, planiramo ponuditi brojne olakšice, a privrednici koji budu poslovali u slobodnoj zoni biće oslobođeni gradskih i državnih dažbina, poput plaćanja PDV-a za repromaterijal koji se koristi u proizvodne svrhe, izgradnju objekata i proizvodnu opremu. Prema našim planovima, slobodna zona bi trebala biti završena do kraja sljedeće godine.

Na posljednjoj sjednici Skupštine Grada Trebinja održanoj 30. septembra usvojena je Strategija razvoja turizma grada 2020 – 2030. Šta je planirano ovom Strategijom i kakav je njen značaj za Trebinje, kako u smislu unapređenja turizma, tako i samog grada?

Prvi put u istoriji Trebinja opredijelili smo se za strateško planiranje u oblasti turizma i, shodno tome, izradili smo ovu Strategiju. Smatramo da je ovaj dokument od vitalnog značaja za naš dalji razvoj, jer Trebinje posljednjih godina bilježi značajan turistički rast i postaje prepoznatljiva destinacija na karti evropskih i svjetskih turista. Strategijom smo definisali sve važne ciljeve u oblasti turizma, a s obzirom na činjenicu da Hercegovina, odnosno Trebinje, predstavlja specifičan spoj tradicije i mediterana, fokusirani smo na razvoj sve popularnijeg ruralnog turizma, u okviru koga možemo puno toga ponuditi i pokazati budućim gostima, od trebinjskih ruralnih krajeva, prirodnih bogastava i ljepota, do običaja, stila, kulture življenja, gastronomije i ostalog.

Od mnogih projekata, onaj koji je pobudio najviše pažnje javnosti u Trebinju je gradnja aerodroma. U kojoj fazi je ovaj projekat i kada bi se mogla očekivati njegova realizacija?

Aerodrom u Trebinju je projekat koji realizujemo uz podršku Vlada Republike Srbije i Republike Srpske. Njegovom izgradnjom omogućićemo bolju komunikaciju Trebinja sa gradovima u regionu i Evropi, što će dalje otvoriti naš grad u privrednom i turističkom smislu. Trenutno radimo na deminiranju i raščišćavanju terena, a potom će uslijediti eksproprijacija zemljišta. Prema najavama iz Vlade Srbije, završetak aerodroma možemo očekivati već 2021. godine.

U smjeru razvoja poljoprivrede nedavno je proširena djelatnost  Agrarnog fonda, uvođenjem doprinosa poboljšanju socioekonomskog položaja građana. Na šta se konkretno misli i da li je planirano još sličnih projekata u smislu stimulacija za ljude sa sela, poljoprivrednike i drugih vrsta pomoći?

U proteklom periodu, napravili smo važnu prekretnicu u oblasti poljoprivrednog razvoja. Osnovavši Agrarni fond sproveli smo niz programa podrške poljoprivrednim proizvođačima, obezbijedili stručnu pomoć, mini grantove, dodjelu poljoprivrednih paketa i praktičnu pomoć pri obradi poljoprivrednih površina. Preko Agrarnog fonda smo obezbijedili značajnu podršku razvoju stočarstva, podršku povrtlarskoj proizvodnji kroz dodjelu materijala i sadnica i podršku razvoju pčelarstva kroz dodjelu pčelarskih paketa. Uz to, realizovali smo projekat razvoja plasteničke proizvodnje kroz dodjelu plastenika i proveli brojne edukacije o ovoj vrsti proizvodnje.

Preko Agrarnog fonda smo takođe kroz projekat „Hercegovačka kuća“ otvorili tržište za širok asortiman hercegovačkih, odnosno trebinjskih proizvoda i obezbijedili stalni otkup proizvoda od lokalnih poljoprivrednih i privrednih gazdinstava. U okviru projekta, nabavili smo i laboratorijsku opremu za ispitivanje ispravnosti i kvaliteta proizvoda, a analize se obavljaju u saradnji sa Zavodom za zaštitu zdravlja i u skladu sa najnovijim evropskim standardima, zbog čega su ovi proizvodi spremni za izvoz i na tržišta izvan BiH. U RS trenutno posluju dvije „Hercegovačke kuće“, jedna u Trebinju i druga u Banja Luci. Do kraja godine Hercegovačku kuću planiramo da otvorimo i u Istočnom Sarajevu, a u planu je otvaranje jedne i u Srbiji.

Kad već govorite o poljoprivredi, najavljeno je da će naredne akademske godine u Trebinju biti otvoren studij Mediteranska poljoprivreda. Koliko je to izvjesno i šta će značiti za grad?

Trebinje ima jednu visoku školu i dva fakulteta koji su do sada dali važan doprinos obrazovanju i produkciji visokokvalifikovanog kadra. Međutim, zbog činjenice da je ovo ruralni i mediteranski kraj, odlučili smo da, u saradnji sa Banjalučkim Univerziitetom, otvorimo odsjek Poljoprivrednog fakulteta. Po tom pitanju je nedavno održan radni sastanak sa dekanom Poljoprivrednog fakulteta, sa kojim smo razgovarali o aktivnostima koje je neophodno poduzeti, a obišli smo i prostorije gdje će se izvoditi nastava. Studijski program za mediteranski smjer u Trebinju je trenutno u fazi akreditacije, a prve studente bismo mogli očekivati školske 2021/22. godine.

Bilo je riječi i o otvaranju Univerziteta uz Klinički centar koji u Trebinju treba da se gradi. Šta nam možete o tome reći?

Izgradnjom Kliničkog centra u Trebinju otvorićemo brojne perspektive za razvoj najsavremenijih medicinskih usluga, liječenja i dijagnostike. U tom smislu, postoji mogućnost da formiramo Odjeljenje medicinskog fakulteta, koji će djelovati pri jednom od Univerziteta RS, a koji će zasigurno biti podrška školovanju i profesionalnom usavršavanju medicinskog kadra u Trebinju. Ovo se odnosi isključivo na oblasti koje nemamo na katedri Medicinskog fakulteta u Foči.

Pomenuli ste da se izgradnja zgrade za izbjegla i raseljena lica i zgrade za mlade bračne parove privodi kraju. Dokle se došlo sa radovima, odnosno kada će ova populacija stanovništva moći da se useli?

Zgrada za mlade bračne parove i zgrada za izbjeglice i raseljena lica su u posljednjoj fazi izgradnje. Trenutno se na obje zgrade izvode završni radovi na okolnom uređenju. Useljenje prvih stanara očekujemo do kraja tekuće godine. U zgradu za mlade bračne parove, čija je izgradnja koštala preko 2 miliona KM, useliće 40 mladih bračnih parova, odnosno porodica, a u zgradu za izbjegla i raseljena lica, za koju je Grad Trebinje izdvojio više 1.5 miliona KM, useliće se 48 porodica.

Navodeći neke od značajnijih projekata za Trebinje, osvrnuli ste se i na Gradsku tržnicu, zatvoreni bazen, radove na zapadnoj obilaznici oko grada i Duhovnog centra u Mrkonjićima i, kako ste rekli realizacija ovih projekata je u toku. Kada građani Trebinja mogu očekivati da budu otvoreni Gradska tržnica i zatvoreni bazen, kao i završeni radovi na zapadnoj obilaznici oko grada i Duhovnog centra u Mrkonjićima?

Radovi na Gradskoj tržnici su privedeni kraju i ona će biti otvorena u ovoj godini. Završetak zapadne obilaznice, kojom ćemo povezati magistralne puteve Trebinje – Ljubinje i Trebinje – Dubrovnik, biće završen do kraja 2022. godine, dok plan za Duhovni centar Mrkonjići predviđa završetak ugovorenih radova u 2021. godini. Izgradnja zatvorenog bazena planirana je do kraja tekuće godine.

Šta Gradska uprava radi da unaprijedi školstvo, zdravstvo, ostanak mladih na ovim prostorima, kao i šta je urađeno da se pomogne boračkoj populaciji, penzionerima, socijalno ugroženim porodicama?

Gradska uprava je intenzivno radila i na unapređenju obrazovanja i razvoju politike mladih. Sproveli smo niz važnih programa u cilju podrške učenicima i studentitma, poput programa stipendiranja studenata osnovnih studija i deficitarnih zanimanja, programa podrške učenicima iz ruralnih područja, pomoći učenicima bez jednog ili oba roditelja, pomoći učenicima za odlazak na ekskurziju, a uz to, kao vid nagrade i stimulacije za dalji intelektualni razvoj, u svakoj školskoj godini smo organizovali putovanja u inostranstvo za najbolje trebinjske studente o trošku Grada.

Takođe, realizovali smo različite projekte za mlade, poput projekta „Povratak prirodi“ za srednjoškolce, osnovali smo Školu sporta za predškolce i osnovce, a srednjoškolcima smo dodatno omogućili besplatno pohađanje kurseva engleskog jezika. Realizovali smo i program unapređenja stručnog usmjeravanja i obrazovanja mladih u skladu sa potrebama tržišta. Osnovali smo preduzetnički fond za mlade te realizovali program za poslovne inicijative mladih „YEP inkubator poslovnih ideja“, i druge programe.

U oblasti brige o boračkim kategorijama, obezbijedili smo grantove boračkim kategorijama i naknade nezaposlenim demobilisanim borcima, naknade suprugama umrlih boraca, kao i pomoći za liječenje boračkih kategorija. Osim ovoga, saniramo stambene jedinice roditeljima poginulih boraca.

U okviru programa socijalne zaštite i brige, u saradnji sa Centrom za socijalni rad i drugim nadležnim ustanovama, definisali smo potrebe socijalnih kategorija i shodno tome redovno doznačavali novčana sredstva socijalno ugroženim licima.

U skladu sa proaktivnom natalitetnom politikom i afirmativnim pristupom tradicionalnim porodičnim vrijednostima, realizovali smo programe podrške nezaposlenim majkama i porodiljama, programe podrške vantjelesne oplodnje i programe podrške sklapanju braka za lica starija od 38 godina.

U oblasti lokalne politike zapošljavanja, realizovali smo niz programa za zapošljavanje i samozapošljavanje te programe subvencionisanja pripravnika i volontera, kao i različite programe obuke i osposobljavanja kadra za lokalno tržište rada, poput obuke kadra za rad na CNC mašinama i drugih stručnih obuka.

Kakva je saradnja Trebinja sa susjednim opštinama i gradovima u regionu, te saradnja sa Srbijom koja je i više nego evidentna i koliko je svaki vid saradnje značajan za naš grad? 

Sa susjednim opštinama i gradovima smo izgradili korektne i prijateljske odnose. Sa Srbijom imamo izuzetnu saradnju u strateškim oblastima, a sa susjednom Crnom Gorom smo fokusirani na prekograničnu saradnju, gdje smo već uspješno realizovali više zajedničkih projekata, poput projekta „ProNaCul“, kroz koji smo promovisali kulturnu baštinu Trebinja, i projekta „Emoundergrounds“, kojim promovišemo Trebinje kao atraktivnu turističku destinaciju u jugoistočnoj Evropi.


Povezane vijesti

Kandidat HDZ Mario Kordić NOVI GRADONAČELNIK Mostara

eTrebinje

Ćurić: Kako će Vukanović pogledati u oči porodicama Ćurić u Trebinju?

eTrebinje

Šta je Stanivuković uradio sa namještajem “Ćućuna XIV”, koji je kupljen u jeku pandemije?

eTrebinje

Fudbaleri i uprava Borca na prijemu kod gradonačelnika Ćurića

eTrebinje

Gradonačelnik Ćurić prvorođenoj bebi darovao zlatnik

eTrebinje

Ćurić: Određena odjeljenja ili ukinuti ili reorganizovati

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više