Naravno, za razliku od koronavirusa koji već godinu “drma” svijet, velike boginje su čovječanstvu već bile poznate, na vakicnu nije bilo potrebno čekati, već je samo trebalo hitno suzbiti širenje. Ipak, i u dosta skromnijim medicinskim uslovima tadašnje jugoslavenske vlasti su za dva mjeseca vakcinisale milione svojih građana.
Beogradski Institut “Torlak” tada je koordinirao cijeli proces. A policija i vojska su odigrale veliku ulogu u samom procesu vakcinacije.
Đula Lošonc bio je tada đak završnog razreda Srednje medicinske škole u Subotici.
“Vojska i policija su bile angažovane da bi regulisale kretanje, jer je bilo zabranjeno kretanje svima koji nisu vakcinisani – na ulazima u gradove i izlazima iz njih su zaustavljana vozila, na perone autobuske i željezničke stanice nije se moglo bez potvrde o vakcinaciji”, prisjeća se Lošonc u razgovoru za BBC na srpskom.
Predsjednik Josip Broz Tito odobravao je mjere i poteze, ali svjedočenja ljekara kažu da je pohvalno što se Tito u periodu krize nije mnogo pojavljivao u javnosti. Na kraju je epidemija suzbijena sa 175 zaraženih i 35 smrtnih slučajeva.
A danas, kada živimo globalnu pandemiju, vakcinacija nešto više od tri miliona građana BiH bit će, izgledno je, složeniji proces. Vakcina je tek odobrena, a neke tek trebaju biti odobrene. Naša zemlja će od trenutka odobrenja vakcine do dopremanja prvih količina i vakcinacije najrizičnijih grupa potrošiti skoro četiri mjeseca.
Da bi se stekao kolektivni imunitet u jednom društvu potrebno je vakcinisati minimalno 75 posto populacije. Vakcina se daje u dvije doze, a imunolozi smatraju da za djelovanje vakcine treba proći izvjesno vrijeme. Tako, ukoliko proces vakcinacije počne tek u četvrtom mjesecu, ona će djelovati moguće tek u šestom mjesecu naredne godine.