Inflacija raste u većem dijelu Evrope i Euroazije u usponu, podstaknuta cijenama roba i hrane. Sada kada se ekonomije spremaju za oporavak kako labave pandemijske restrikcije, potrošačke cijene mogle bi porasti još više, ponovno oživljavajući problem koji je dugo bio ignorisran.
Za razliku od zapadne Evrope, većina zemalja u nastajanju je iza sebe ostavila deflaciju.
“Zastoj u inflaciji ili” deflatorni šok “2020. godine u svim našim zemljama u CEE nije bio tako snažan kao u zapadnoj Evropi (uz nekoliko izuzetaka poput Bosne i Hercegovine ili Hrvatske). Stoga se odnos koji vidimo u cijeloj regiji i na zapadnim tržištima na nekim mjestima odvija sa mnogo više polazne tačke“, kaže Gunter Deuber, glavni ekonomista Raiffeisen Bank International.
Koliko će se inflacijski izazov pokazati ozbiljnim, zavisiće o mnogim varijablama, uključujući i o tome koliko se brzo ukidaju ograničenja pandemije, kolika je zadržana potražnja potrošača i koliko brzo vlade povlače svoje pakete podrške. U nekim zemljama, posebno u Češkoj, tržište rada ostalo je usko uprkos pandemiji, a plate bi uskoro mogle početi brzo rasti.
Ako inflacija – i inflatorna očekivanja – ponovo postanu problem, pitanje će biti onda koliko će brzo centralne banke regije krenuti u povišenje stopa, s obzirom na to da su njihove ekonomije i dalje krhke nakon pandemije.
“Vrhunac stope inflacije vjerovatno će biti dostignut u aprilu-maju 2021. godine i mogao bi postati glavobolja za centralne banke, posebno u kombinaciji sa snažnim dvocifrenim rastom maloprodaje i industrijske proizvodnje, navodi se u nedavnom istraživačkom izvještaju Erste banke, prenosi bne intellinews.