eTrebinje
Bosna i Hercegovina Vijesti

I PISA i TIMSS su pokazali da su djeca u Bosni i Hercegovini funkcionalno nepismena

Izvor: 6yka

Fotografija: 6yka


U utorak, 11. maja 2021. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci održan je okrugli sto pod nazivom “Gdje je naše obrazovanje danas?” u okviru ispunjavanja osnovnih ciljeva strukovnog Udruženja Sofia, za tekuću godinu. Dešavanje je organizalo Udruženje za promovisanje kulture i mišljenja Sofia Banjaluka u saradnji sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci i Kulturnim centrom Banski Dvor Banjaluka.

Ovaj okrugli stol je jedna od aktivnosti Udruženja Sofia kojem je glavni cilj razvoj i afirmacija filozofskih, naučnih i kulturnih vrijednosti BiH društva, te razvoj svestrane edukovane ličnosti, kroz uključivanje građana u regionalne i svjetske tokove kulturnog stvaralaštva, kao i uključivanje u sve civilizovane tokove razvoja BiH.

Rezultati održanog okruglog stola imaće uticaj na ciljane aktere obrazovnog procesa – učenike, studente, nastavnike, alumnije, poslodavce i institucije osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, koji su ovim putem mogli dobiti smjernice za kreiranje podsticajnih politika na individualnom, ali i institucionalnom nivou.

Okruglom stolu su prisustvovali studenti, alumniji, nastavnici, poslodavci te predstavnici institucija u okviru sistema različitog nivoa obrazovanja. Bila je to prilika da se na jednom mjestu iznesu relevantni rezultati kao i prijedlozi, o stanju i reformi obrazovanja te da se  prodiskutuje o izazovima i prilikama u obrazovanju budućih stručnjaka u području osnovnog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja, ali i da se donesu zaključci za poboljšanja.

Uvodničar Okruglog stola, mr Miroslav Galić, je na početku uputio prisutne u temu, te smo čuli pitanja koja su se razmatrala od strane govornika. Gdje je taj mehanizam kojim se ostvaruju ciljevi obrazovanja, gdje je naše obrazovanje danas, da li se možemo mjeriti s drugima, gdje je naš sistem u poređenju sa drugim sistemima i postignućima? Postoji i drugi način na koji možemo pitati ovo pitanje – da li imamo nešto što možemo postaviti kao ideju i ideal jednog društva, našeg društva, želje i ambicije, te kakve ljude želimo obrazovati?

Zatim su predstavljeni govornici Okruglog stola, a to su: Prof. dr Ivana Zečević, šef Studijskog programa Psihologija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, prof. dr Miroslav Drinić, profesor na studijskom programu Filozofija, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, te dr Igor Cvejić, naučni istraživač sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu i član EDULAB-a.

Prisutnima su najprije predstavljeni rezultati dva istraživanja koja su se provodila na području Bosne i Hercegovine, a tiču se sistema obrazovanja: PISA i TIMSS. Bosna i Hercegovina je 2018. godine izašla na međunarodno istraživanje obrazovnog sistema, navela je dr Zečević, koja je kao aktivni sudionik tih istraživanja objasnila dobijene rezultate. Uporedivši Njemačku, te reforme koje je Njemačka uradila nakon što je doživjela “PISA šok”, iznijela je rezultate i u našoj zemlji.

I PISA i TIMSS su pokazali da su djeca u Bosni i Hercegovini funkcionalno nepismena.

Dr Zečević je objasnila da to znači da djeca ne znaju koristiti ona znanja koja stiču, odnosno da djeca već u prvom razredu osnovne škole intuitivno postavljaju ta pitanja, pitanje zašto, uz napomenu da rezulati PISA testova jesu samo jedna grupa povratnih informacija koje jedan obrazovni sistem može da opservira ili da koristi, a da je razlika u odnosu na Njemaču sljedeća: reforme su dugoročnog karaktera.

U drugom dijelu Okruglog stola, prisutnima se obratio dr Drinić, te je predočio u kojoj mjeri mišljenje ljudi koji se bave društveno-humanističkim naukama ne dopire do učinkovitih promjena, ili ako dopre doživi svojevrsnu transformaciju. Društveno-humanističke nauke se skrajnjuju, a ljudski um, ljudski duh, ključan je za razvoj čovjeka, naveo je dr Drinić. Zatim je pojasnio koncept neobileralizma, put koji vodi potpunoj katastrofi, te da u takvom svijetu nema nauke koja nije u funkciji tržišta, ako ne donosi zaradu i profit. Prisutni su saznali  i da je pokušaj vraćanja filozofije u srednje škole završio poražavajuće, te da probijanje zidova i otpora uvođenju filozofije na fakultetima jeste izuzetno teško, a da doživljavamo upravo suprotno  –  ti predmeti se izbacuju.

U trećem dijelu smo poslušali teorijski pristup temi obrazovanja, te kako se brani ideja bildunga. Tom prilikom Dr Cvejić nam je predstavio knjigu Od obrazovanja do neobrazovanja, koju je zajedno sa kolegom sa Instituta, dr Predragom Krstićem preveo i priredio s njemačkog jezika, 2020. godine. Evidentiranje problema jeste prvi korak ka njegovom rješavanju, objasnio je Cvejić, te dodao da je pitanje pristupa problemu obrazovanja, pitanje i svrhe koja se ogleda u funkciji samog obrazovanja. Pojam bildunga i njegova definicija u smislu obrazovanja i obrazovanosti nije dogmatska, ideja bildunga je vezana za prosvjetiteljstvo, a brani se na dva načina, dvije strategije, čuli smo u nastavku, kroz romantičarsko doživljavanje vrijednosti radi same vrijednosti, a drugi put je emancipovan pristup, onaj po kojem je kritičko mišljenje jedna od najpoželjnijih vještina 21. vijeka.

Nakon predstavljanja govornika Okruglog stola uslijedila su pitanja, te su navedeni primjeri iz prakse gdje su ostali sudionici imali priliku iznijeti svoja iskustva kroz diskusiju.

 


Povezane vijesti

Trebinje ispratilo mališane sa Kosova i Metohije (Video)

eTrebinje

Kako zaštiti djecu od sunčanice?! Pedijatar upozorava na šta treba obratiti pažnju, oni su posebni osjetljivi!

eTrebinje

Trebinje i ove godine ugostilo djecu sa Kosova i Metohije

eTrebinje

Protesti u Crnoj Gori nakon privođenja samohranog oca, pokrenuta peticija (Video)

eTrebinje

Vozač spasio pun autobus djece

eTrebinje

Djeca do 12 godina moći će u Hrvatsku i bez negativnog testa na koronu?

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više