Rezultati nekih istraživanja su pokazali da dejstvo pojedinih vakcina traje oko šest mjeseci, pa se građani s pravom pitaju da li će, kada i kako morati ponovo da se vakcinišu.
Bila sam među prvima koji su vakcinisani, oko 25. januara, primila sam kinesku Sinofarm vakcinu. Testirala sam se dva puta, mjesec dana nakon druge doze sam imala antitijela, ali blizu granične vrednosti, dok su sada poslije skoro četiri mjeseci od prve doze, ona za nijansu niža – ispričala je Novosađanka Tamara V.
Kako kaže, čula je da bi već poslije šest mjeseci trebalo da krene smanjivanje antitijela.
– Niko neće jasno i glasno da kaže šta onda. Da li ćemo dobiti tu treću dozu o kojoj se sve više priča? Da li ćemo tada moći da primimo neku drugu vakcinu? Ili će nas možda ova vakcina štititi godinu-dvije? Samo hoćemo da nam neko to zvanično kaže – dodaje ova Novosađanka, piše Blic.
Testirati se ili ne
Prema riječima virusologa prof. dr Nade Kuljić Kapulice, “bespotrebno je raditi antitijela, sem za potrebe studija i istraživanja”.
– Smatram da poslije vakcinacije ne treba raditi test na antitela, i to što ljudi idu sami i provjeravaju samo je bespotrebno bacanje novca. Na tržištu ima različitih vakcina i testova, nisu svi isti i ne daju validne referentne vrijednosti, nisu relevantni – navodi dr Kapulica.
Rano je za prognoze
Kako dodaje, “za precizne odgovore potrebno je uraditi sveobuhvatnu i kompletnu studiju”, a kada je o trajanju antitijela riječ, kaže da je to i dalje za ceo svijet jedna velika nepoznanica.
– Ne zna se tačno koliko antitijela traju, jer na različite humane korona viruse različito djeluje. Mi imamo četiri vrste korona virusa. Kod bezazlenih, sezonskih oblika, daju blage simptome, i kod njih antitijela traju godinu dana. Zatim imamo SARS, kod kog zaštita deluje i više od godinu dana, i MERS, sa kojim je situacija identična – ističe dr Kapulica.
Rano je, kako kaže, bilo šta prognozirati.
– Imamo pandemiju koja traje tek oko godinu dana. Vakcinacija je u svijetu počela prije pet mjeseci, pa pošto za konkretne rezultate studije treba da prođe makar godinu dana, bilo kakve pretpostavke bi za sada bile neosnovane – navodi dr Kapulica.
Treća doza, da ili ne
Još jedna od dilema na koje nailaze ljudi koji su se uredno vakcinisali jeste da li će morati da prime i treću dozu, kao i to da li će biti važno da to bude ista vakcina koju su primili i prvi put.
Profesorka Kapulica smatra da je i za ovo takođe prerano davati prognoze.
– Kao i kada je riječ o antitijelima, tako je i ovde. Veliki je znak pitanja šta ćemo morati da uradimo kada dejstvo antitijela prestane. Možda ćemo kao i kod gripa morati da menjamo vakcine, ili da koristime takozvane bust doze, ali sve ovo je do daljeg pod znakom pitanja – zaključuje dr Kapulica.
Zaštićeni i bez antitijela
O ovoj temi je govorio i virusolog i mikrobiolog dr Milenko Šekler.
– Antitijela treba da vade samo oni koji nisu vakcinisani, i koji treba da se vakcinišu, kao i oni kod kojih se nisu razvila antitela, pa će možda morati da prime i treću dozu. Samo jedan odsto starijih ljudi nema antitijela nakon vakcinacije. Neko ko ima antitijela može da se inficira, a neko ko ima nula antitela može, takođe, da se inficira, bez teške kliničke slike – rekao je dr Šekler.
Stiglo i 120.000 doza Astra-Zeneke
Za tri dana u Srbiju je stiglo skoro 250.000 novih doza vakcina. Prvo je u ponedjeljak na Institut „Torlak” dopremljeno skoro 105.000 “Fajzera”, zatim još 20.000 ruskog “sputnjika V”, a juče je pristiglo i 120.000 doza Astra-Zeneka vakcine, koje će od danas biti na raspolaganju građanima širom zemlje, a najveći dio predviđen je za davanje druge doze onima koji su primili prvu dozu tog cjepiva.
90 odsto starijih do 65 ima antitijela
Dr Marija Gnjatović iz Instituta za primenu nuklearne energije, najmjerodavnije institucije koja se trenutno bavi analizom učinkovitosti vakcina u Srbiji, objelodanila je da “90 odsto vakcinisanih Sinofarmom starosti do 65 godina razvilo antitela, dok kod starijih od 65 godina njih 60 odsto razviju antitijela”.
– Ima ljudi koji nemaju antitela nakon dvije doze, ali i kod njih je primećeno da imaju neku vrstu zaštite jer i kada se zaraze virusom, jako brzo razviju antitela, što znači da je došlo do stvaranja ćelijskog odgovora – objašnjava dr Marija Gnjatović.