eTrebinje
Najnovije Trebinje

INTERVJU, MIRKO ĆURIĆ: Svakako da je obnova Begove kuće projekat od interesa za Trebinje

Izvor: Razgovarao: Elis Bektaš za Preokret

Fotografija: Igor Dutina


Prema nalazima Svjetske zdravstvene organizacije, saobraćajna buka je po snazi i intenzitetu drugi faktor rizika po ljudsko zdravlje u urbanim sredinama, odmah nakon zagađenja. Probemu buke sve ozbiljnije se pristupa u svijetu i donosi se sve više zakona kojima se nastoje ograničiti bespotrebna buka i vibracije u saobraćaju.

Trebinje nije industrijski grad niti se nalazi na glavnim saobraćajnim rutama, pa ipak, pomalo iznenađujuće, ima prilično izražen problem saobraćajne buke, zahvaljujući grupici motorista koji već nekoliko godina divljaju ulicama u najužem gradskom području i pri tome ne samo da stvaraju nesnošljivu buku svojim dvotočkašima, već i svakodnevno krše čitav niz saobraćajnih zakona i propisa, počev od prekoračenja brzine, pa do preticanja na punoj liniji ili na gradskim mostovima.

Trebinjska policija iz samo sebi znanih razloga uglavnom toleriše i ignoriše takvo ponašanje, a građanima koji prijavljuju divljanje tih motorista nudi čitav niz maštovitih opravdanja zašto neće ili ne može da radi svoj posao ili tim građanima jednostavno savjetuje da se odsele izvan grada, pa je prije desetak dana dežurni policajac i meni dao takav savjet, umjesto da pošalje patrolu tamo gdje se krši zakon.

Gradska sredina ne može biti lišena buke i vibracija, ali njihovo bespotrebno stvaranje ne čini dobro ni gradu koji pretenduje da bude turistička metropola, pa čak ni motoristima koji u velikom broju posjećuju Trebinje i koji su najčešće uredni i odgovorni učesnici u saobraćaju, no kao što to obično biva u društvenim relacijama – dovoljna je grupica neodgovornih pojedinaca, pa da iz njenog ponašanja počnu izrastati predrasude prema većoj grupi kojoj pripadaju.

U Bosni i Hercegovini je, uz podršku Ambasade Švedske, aktiviran projekat ESAP 2030+, koji za cilj ima razvijanje akcionih planova na četiri nivoa vlasti u BiH, a kojima će se povesti borba protiv prekomjerne buke u životnoj sredini i uspostavljanje sistema upravljanja bukom, u skladu sa evropskim i svjetskim standardima. U tom projektu su, između ostalog, angažovani i državni i entitetski ministri, što govori o ozbiljnosti kojom se pristupilo tom problemu.

Problem saobraćajne buke i divljanja šačice motorista, koji svaki dan bez padavina koriste da od jutra do mraka sumanuto kruže gradom turirajući svoje motore i takmičeći se u činjenju što većeg broja saobraćajnih prekršaja, bio je neposredan povod za razgovor sa gradonačelnikom Trebinja Mirkom Ćurićem, ali s njim nismo razgovarali samo o tome, već i o nekim prijatnijim temama.

Nakon što su gradonačelniku predočene činjenice o učestalom narušavanju javnog reda i mira i kršenju saobraćajnih propisa u najužem gradskom centru od strane grupice motorista, koji za taj svoj performans imaju čak i sleng izraz „paljenje grada“, Ćurić je odgovorio:

Mi smo spremni da se suočimo s tim, u saradnji sa policijom koja je nadležna za očuvanje javnog reda i mira. Imamo forum, kao i savjet za bezbjednost i sve te postojeće strukture ćemo angažovati na rješavanju tog problema, kojeg ćemo razmatrati već na narednom sastanku tih tijela, jer, ko može odgovoriti na taj problem, ako mi ne možemo. Grad je već nabavio određeni broj kamera, a uskoro se očekuje proširenje tih kapaciteta za video-nadzor, čime ćemo olakšati posao snagama reda. Moram priznati da razumijem razlog što mali broj građana diže glas protiv tog problema, jer su poučeni ranijim iskustvima da za njegovu prijavu prije sazna onaj ko je prijavljen, nego što patrola bude upućena na lice mjesta, ali to su stvari koje će u najskorije vrijeme biti riješene.

Za nekoliko dana nas očekuje već tradicionalna trebinjska motorijada, koja je godišnji događaj i koja će ove godine okupiti izuzetno veliki broj učesnika, ali to ne znači da Trebinje tokom ostatka godine treba podnositi teror šačice neodgovornih vozača na dvotočkašima.

Pored toga, predviđeno je i da Glavna ulica odmah po završetku obilaznice oko Trebinja bude pretvorena u pješačku zonu, što će takođe doprinijeti smanjenju buke u gradskom centru, a samim tim će pogodovati i turizmu u gradu.

Kad smo kod turizma, šta grad ima da ponudi u tom pogledu i kakve ideje i planovi postoje za period pred nama?

Trebinje je prvo turističko mjesto u RS, a veoma je važno naglasiti da smo od neophodnih 80 bodova za sticanje tog statusa mi imali 170. Pri tom se treba podsjetiti da je prije samo 15 godina ovdje bio jedan hotel i 300 kreveta, a danas imamo preko 25 hotela, motela i prenoćišta sa više od 3000 kreveta.

Mi smo svjesni da turista koji dođe u Trebinje uvijek želi da vidi nešto novo, pa mi kao grad, uz pomoć naše turističke organizacije, nastojimo da udovoljimo tome. Uprkos situaciji sa pandemijom, trudili smo se i u prethodnom periodu da načinimo korak više u pogledu turizma, pa smo organizovali razne nagradne igre, davali poklon-vaučere i slično, da turistička aktivnost ne bi zamrla. Zdravlje nam je prioritet, ali turizam i privreda moraju da žive, da bi i ljudi mogli da žive.

Postoji više razloga zbog kojih turisti dolaze u Trebinje, počev od izvrsne gastronomske i enološke ponude, preko vjerskog turizma pa do skoro idealnih uslova za bavljenje sportom, a ne treba zanemariti ni bližu i dalju okolinu Trebinja koja turistima nudi živopisne i raznovrsne sadržaje. Pogotovo je segment sportskog turizma sve prisutniji u posljednje vrijeme, pa tako skoro neprekidno ovdje imamo klubove i reprezentacije iz zemlje i regiona na pripremama

Svjesni smo da gradu nedostaje određena infrastruktura da bi sve to bilo na još višem nivou, pa tako upravo sada sa Hidroelektranama na Trebišnjici gradimo zatvoreni bazen, koji bi trebao biti gotov do septembra i koji će omogućiti bavljenje plivačkim sportovima tokom čitave godine, uložili smo sredstva u atletski stadion, a u planu je ulaganje u još jedan stadion sa vještačkom travom. Pored toga, u Gradu sunca postoje dva stadiona, zatvoreni bazen, multifunkcionalni tereni za razne sportove. Učinjeno je dosta, a ja se nadam da ćemo u narednom periodu privući još veći broj čak i velikih klubova da odaberu Trebinje za svoje pripreme. Broj od 270 sunčanih dana u godini malo ko ima, no nema svrhe da se time hvalimo ako ne učinimo sve što je u našoj moći da oni budu maksimalno iskorišteni.

FK Leotar prvi je šampion Premijer lige BiH, ali danas tavori u nižem takmičarskom rangu? Šta je sa trebinjskim sportom u cjelini?

Izuzev fudbala, nikada do sada nismo imali bolje rezultate u sportu. Imamo premijerligaše i u ženskoj i muškoj košarci i u rukometu, a trebinjski sportisti u individualnim sportovima takođe ostvaruju solidne, a ponekad i odlične rezultate. No, činjenica je da je fudbal „najvažnija sporedna stvar na svijetu“ i da bi svakako trebalo sve učiniti kako bi taj sport ovdje ponovo dostigao šampionske visine.

Tu je presudan finansijski momenat, ali ne samo on, već je ljudski faktor možda i još značajniji, pa smo odlučili da uložimo sredstva u školu sporta i da mladima damo prioritet, da što veći broj djece uključimo u sport, kako ne bismo morali očekivati spas od igrača iz drugih sredina.

Ako želite da vam klub ostvari dobar rezultat i ako imate novac, pa dovedete ljude iz drugih sredina da ga ostvare, onda to neće biti prava slika FK Leotar. Smatram da je veći uspjeh ako imamo klub koji ostvaruje solidne rezultate sa mladima iz Trebinja i ovog dijela Hercegovine, nego da se klub popne na vrh a da u njemu nema domaćih igrača i trebinjske mladosti.

Zato je od vitalnog značaja da uključimo što više djece i da ona budu okosnica budućih sportskih uspjeha. Kada smo osnivali školu sporta, sreli smo se sa razočaravajućom činjenicom da je veliki broj njih imao probleme sa kičmom, stopalima i slično, a ocijenili smo i da je članarina za sportske klubove od 30-40 KM mjesečno visoka za naš standard, pogotovo za roditelje koji imaju više djece, pa smo kao grad odlučili da platimo profesore fizičkog vaspitanja ili im omogućimo pripravnički rad u našem društvu. Već sad imamo preko 400 djece u našoj školi sporta, što je veliki uspjeh, na kojem možemo graditi optimizam i sa nadom gledati u budućnost.

Turniri i sportska takmičenja koja se odigravaju u Trebinju?

Pandemija nas je sve malo zaustavila i usporila, takvi projekti moraju da se planiraju unaprijed i po godinu dana, ali već smo sklopili određene sporazume sa nekim klubovima, pa ćemo već ovog ljeta u Trebinju imati određena sportska takmičenja, a nadamo se da će u najskorijoj budućnosti naš grad postati mjesto u kojem će se održavati i razna državna, regionalna, pa čak i evropska prvenstva u sportovima za koje imamo prirodne i infrastrukturne uslove.

Pored sporta, Trebinje se doživljava i kao grad kulture. Da li ga Vi vidite kao grad kulture i umjetnosti okrenutih ka budućnosti ili kao grad-muzej kulture zagledane u prošlost?

Naravno da se ne treba osvrtati samo na prošlost, već želim da ona, u pogledu kulture, bude pozicionirana uporedo sa budućnošću, pa već sada pravimo neke projekte sa Muzejom Hercegovine i sa Kulturnim centrom, kako bismo privukli ljude zainteresovane za moderno u kulturi, ali istovremeno da zadržimo i taj tradicionalni aspekt po kojem smo prepoznatljivi. Bilo bi šteta ne pokazati turistima veliki broj kulturno-istorijskih spomenika na području grada, ali istovremeno osluškujemo šta se novo traži, koji su novi trendovi koje treba slijediti. Čak je bilo ideja da se dio gradskog područja pretvori u filmski grad i to je svakako jedna od vizija kojom ćemo se intenzivnije baviti u narednom periodu.

Grad će nastaviti da pruža podršku u sferi kulture, naročito mladima, jer imamo u vidu da je ovo veoma vizuelan grad, koji pogoduje fotografima, snimateljima i likovnim umjetnicima pa te grane umjetnosti mogu na neki način postati i naš prepoznatljivi brend.

Spomenuli ste kulturno-istorijske spomenike, pa Vam moram postaviti neizostavno pitanje – na području Trebinja davno su obnovljeni svi porušeni i oštećeni spomenici kulture i sakralni objekti, osim Begove kuće, koja je bila spomenik pod zaštitom države. Ideja o njenom obnavljanju živi još od vremena kada je ovdje stolovao Vladika Grigorije. Kakav je trenutni status te ideje?

Ta ideja postoji i od nje se nije odustalo, ali ima nekih tekućih problema vezanih za imovinsko-pravne odnose, koje treba iskristalisati, no svakako da je obnova Begove kuće projekat od interesa za Trebinje, i kao turistički centar, ali i kao jedan otvoren grad. Prema informacijama kojima raspolažem, u Gradu sunca se ovih dana treba otvoriti objekat sagrađen po uzoru na Begovu kuću, što će, naravno, dodatno privući turiste i obogatiti ovdašnju turističku ponudu.

I još jedno pitanje – pomalo je sramota za jedno turističko mjesto na šetalištu od bazena u Bregovina do Arslanagića mosta ne postoji niti jedna kanta za smeće, kada će taj problem biti riješen?

Koliko sam upoznat, ranije postavljene kante su bile objekat vandalskog i huliganskog divljanja, ali obećavam da će u najskorijem mogućem vremenu to biti riješeno i da će biti postavljene nove kante duž šetališta.

(Dužni smo istaći da smo dan nakon razgovora sa gradonačelnikom iz njegovog kabineta dobili obavještenje da su prve kante već postavljene i da se očekuju nove kante u najskorijem roku.)

Turizam i pandemija – kako se Trebinje suočava s tim iskušenjem?

Lično smatram da je neprimjereno da političari daju izjave vezane za stručne medicinske teme. Medicinska struka najbolje zna kako treba raditi i njoj treba prepustiti posao, a naša je obaveza da pružimo svaku moguću podršku. Grad se nalazi na samom kraju lanca nabavke vakcina i zavisimo od količina koje dobijamo odozgo, ali moram pohvaliti medicinske radnike koji su besprijekorno organizovali proces vakcinacije u gradu. Dovoljno je otići i pogledati kako se on odvija, pa zaključiti da je neuporedivo tečniji i efikasniji od prizora koje ćete vidjeti u drugim gradovima, čak i u velikim centrima.

Mi smo ovdje nastojali da slušamo i uvažavamo struku u svakom trenutku, pa smo stoga uvodili neke dodatne restriktivne mjere i bili energičniji nego u ostatku RS i BiH, pa su trebinjski đaci duže pratili online nastavu nego đaci u ostatku zemlje, a sa ove distance posmatrano, smatram da je to bilo dobro rješenje.

Takođe smo, nakon okončanja kritičnog perioda, preduzeli određene bitne korake, poput, recimo, donošenja odluke da grad finansira testiranje ljudi koji rade u turizmu i ugostiteljstvu, pa smo taj proces organizovali u saradnji sa Domom zdravlja i gradskom bolnicom. Zanimljivo je da među testiranima nije bio nijedan pozitivan, pa je sve to doprinijelo da se turisti počnu pojavljivati u Trebinju i da ih je iz dana u dan sve više. Ujedno smo izdejstvovali od Republičkog štaba da turistički i ugostiteljski radnici budu svrstani u prioritetne kategorije za vakcinaciju, jer je u Trebinju od životnog značaj da turizam, kao udarna privredna grana, funkcioniše.

Ako ostavimo po strani političko-propagandni narativ, kad i kakav aerodrom može očekivati Trebinje i šta je sa putevima koji vode u Trebinje, kao preduslovu za još ozbiljniji razvoj turizma?

Ako želimo živjeti ovdje, ako želimo da se vraćaju oni koji su otišli i ako želimo da mladost ostaje, kapitalni projekti svima su nam potrebni i to ne treba povezivati ni sa kakvom politikom, a pogotovo ne sa pokušajima da se neko ugrozi. Mi pitanje aerodroma posmatramo kao kapitalni i istorijski projekat, koji će omogućiti dolazak i zapošljavanje velikog broja ljudi, te turizmu i privredi udahnuti snažan vjetar u jedra. Činjenica je da taj projekat ne zavisi puno od našeg grada, jer prevazilazi naše kapacitete, ali saradnja sa višim nivoima vlasti, a u ovom konkretnom slučaju i sa Republikom Srbijom za rezultat će imati aerodrom, koji, istina, malo kasni zbog pandemije, ali koji će biti od koristi i Trebinju i Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, pa i šire.

Putevi jesu problem u ovom trenutku, jer je ovaj kraj tradicionalno bio po strani od glavnih komunikacijskih tokova i jer je bio pomalo zapostavljan, ali i na tom planu se počelo intenzivnije raditi i postoje projekti od lokalnog, ali i šireg značaja. Već smo završili rekonstrukciju puta Trebinje – Ljubinje, a oni koji su prošli tom dionicom itekako primjećuju razliku u odnosu na prethodno stanje, kada je vožnja tim putem bila svojevrsno mučenje. U narednom periodu očekuje se dovršavanje rekonstrukcije puteva prema Nikšiću i prema Foči, čime će se dodatno olakšati protok ljudi i roba.

Za kraj, kakva je saradnja sa drugim lokalnim zajednicama?

Ono što mi u Trebinju nismo željeli da radimo, jeste potpisivanje ad hoc sporazuma sa nekim gradom i njegovim gradonačelnikom. Sutra se promijeni politika i sve stane, a gradovi se zbog politika nađu u nekakvoj vrsti neprijateljstva, s čim njihovi građani nikakve veze nemaju. Zato smo se opredijelili za drugačiji pristup – hajde prvo da povežemo građane, da povežemo sport, kulturu, privredu… a tek na kraju dolazi taj formalni čin potpisivanja sporazuma.

Mi nemamo nikakvih problema sa građanima gradova u okruženju, ako stanovnici jednog grada žele da idu u drugi grad, računajući tu i one prekogranične, ko smo mi kao gradonačelnici da se tome protivimo? Ako politike funkcionišu, tim bolje, a čak i ako ne funkcionišu, opet građani treba da putuju, sarađuju, razmjenjuju iskustva… pa će na taj način uticati i na promjenu politike u smislu napretka.

 U svakom slučaju, mi u Trebinju nastojimo da po svaku cijenu očuvamo svoju otvrenost, da s radošću dočekujemo sve dobronamjerne ljude i smatram da se ne treba stalno vraćati u prošlost, jer tako nikada neće doći do pomirenja i do povezivanja ljudi, već ka pomirenju trebamo ići upravo putem koji vodi preko putovanja, privredne, kulturne, umjetničke i svake druge saradnje. Dubrovnik, Mostar, Herceg-Novi, Nikšić… to su gradovi u našem neposrednom okruženju sa kojima je Trebinje tradicionalno gradilo blagorodne odnose i treba težiti da se ti komšijski odnosi vrate na željeni nivo i da još više ojačaju, kako bi svi napredovali, a svako drugo rješenje nikome ne ide u prilog.


Povezane vijesti

Ćurić: Razvoj grada ne smije stati, biće obeštećen svako ko dokaže vlasništvo nad zemljom

eTrebinje

Ćurić: Mitropolit Јoanikije da dugo bude duhovni pastir u Crnoj Gori

eTrebinje

Grad Trebinje: U petak vakcinacija zaposlenih u oblasti turizma i ugostiteljstva

eTrebinje

Gradski Štab za vanredne situacije – Apel poslodavcima da zaštite radnike usljed vrućine

eTrebinje

Nastavljeni radovi na izgradnji biciklističke staze – Osvijetljen tunel u Policama

eTrebinje

Raspisan javni poziv za samozapošljavanje – Bespovratna novčana podrška Grada i do 15.000 KM

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više