eTrebinje
Najnovije Trebinje

Gubar opustošio šumu kod Trebinja – Sve više leptirica u gradskoj zoni

Izvor: Srpska info

Fotografija: Srpska info

Foto: Radio Trebinje

Drveće u okolini Trebinja pustoše gubari, a najezdu štetočine ovolikih razmjera ne pamte ni najstariji Trebinjci. Gusjenice koje padaju sa potpuno ogoljenih grana drveća, u doba godine kada bi trebalo da je na njima bujna vegetacija, uobičajeni su prizori u posljednje vrijeme na područjima koje je gubar već opustošio.

Leptirice su se počele pojavljivati i u gradskim zonama, pa ih građani gledaju u ispod svjetiljki, u ulazima ili svojim stanovima.

Jovana Petijević, rukovodilac Službe za uzgoj i zaštitu u trebinjskom Centru za gazdovanjem kršom, kaže da je najteže stanje u selima Trebinjske šume, zatim na području Jasena i Moska, da gubara ima i na Zubcima, još uvek neznatno, i u podnožju Klobuka prema Crnoj Gori.

Sa opustošenog područja gubar se kreće dalje u potrazi za hranom, prije svega za hrastom meduncem, pa je registrovano i pomjeranje štetočine od područja Tvrdoša kod Trebinja prema Trebinjskim brdima.

– Gubar brsti list, cijelu zelenu materiju sa drveta pojede. Hrast medunac mu je poslastica i zato područja gdje ga najviše ima danas izgledaju ogoljeno. Zatim je prešao na kljen. Nakon toga je napadao i draču, koje je najviše na našem području, potom i voćke na privatnim posjedima, čak i divlje voćkarice. Jasen mu ostaje za kraj ako ne bude više imao izbora, jer se, u principu, na ovoj vrsti drveta rijetko pojavljuje – pojašnjava Petijevićeva.

Gusjenice koje padaju sa potpuno ogoljenih grana drveća, u doba godine kada bi trebalo da je na njima bujna vegetacija, uobičajeni su prizori u posljednje vrijeme na područjima koje je gubar već opustošio.

Leptirice su se počele pojavljivati i u gradskim zonama, pa ih građani gledaju u ispod svjetiljki, u ulazima ili svojim stanovima.

Jovana Petijević, rukovodilac Službe za uzgoj i zaštitu u trebinjskom Centru za gazdovanjem kršom, kaže da je najteže stanje u selima Trebinjske šume, zatim na području Jasena i Moska, da gubara ima i na Zubcima, još uvek neznatno, i u podnožju Klobuka prema Crnoj Gori.

Sa opustošenog područja gubar se kreće dalje u potrazi za hranom, prije svega za hrastom meduncem, pa je registrovano i pomjeranje štetočine od područja Tvrdoša kod Trebinja prema Trebinjskim brdima.

– Gubar brsti list, cijelu zelenu materiju sa drveta pojede. Hrast medunac mu je poslastica i zato područja gdje ga najviše ima danas izgledaju ogoljeno. Zatim je prešao na kljen. Nakon toga je napadao i draču, koje je najviše na našem području, potom i voćke na privatnim posjedima, čak i divlje voćkarice. Jasen mu ostaje za kraj ako ne bude više imao izbora, jer se, u principu, na ovoj vrsti drveta rijetko pojavljuje – pojašnjava Petijevićeva.

Pojava neuobičajno velike koncentracije gubara na rastinju uočena je prije više od mjesec dana. Od tada nadležni u Centru za gazdovanje kršom prate stanje na terenu i izvještavaju direkciju Šuma Srpske kako bi zajednički planirali aktivnosti na suzbijanju štetočine i zaštiti šuma. U ovoj fazi razvoja štetočine nije moguće učiniti više.

– Ovo je period u kojem smo bespomoćni. Jedino što možemo da uradimo je praćenje situacije sa razvojem gubara na površinama gdje je najezda, kako bi do septembra donijeli najbolju odluku, šta konkretno da preduzmemo – ističe Petijevićeva.

Na jesen će, vjerovatno, biti preduzete mjere uništavanja jaja ovog insekta, mehaničkim uklanjanjem i hemijskim tretiranjem.

Petijevićeva navodi da najezda ne bi trebalo da uzrokuje trajne štete na pogođenom području, poput sušenja cijelih stabala.

– Pošto je ostala bez lišća i onemogućena joj je fotosinteza, biljka boluje i gubi na prirastu drvne mase, a što se tiče voćaka one gube na urodu. Ne bi trebalo da ostavi neke veće posljedice ove godine, ali ne smijemo dozvoliti da se ekspanzija gubara ponovi naredne godine. Moramo djelovati određenim metodama kako bi spriječili gradaciju – kaže ona.

Za rastinje najštetnija faza gusjenice je na izmaku. Kad bude u fazi leptira visoka koncentracija ovog insekta biće najvidljivija oko javne rasvjete i drugih izvora svjetlosti na područjima zahvaćenim najezdom.

Petijevićeva napominje da je riječ o prirodnom fenomenu na koji nije moguće uticati i kojem nije lako sa sigurnošću utvrditi uzroke.

Laste su prirodan neprijatelj štetočine, a Trebinjci se pitaju da li su se ove godine kasno vratile na jug.

 


Povezane vijesti

Gubar pustoši rastinje u okolini Trebinja, nadležni nemoćni protiv gusjenice

eTrebinje

U Gradskom parku posađeno 40 novih stabala drveća

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više