eTrebinje
Bosna i Hercegovina Vijesti

Šmit: Samo opušteno – neću nametati unitarnu BiH i Srbi su imali tešku sudbinu

Izvor:

Fotografija: Ilustracija


Ako želimo povesti BiH u Evropsku uniju i transformisati je u demokratsku zemlju, ne smijemo imati čisto etničku orijentaciju, kaže novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i dodaje da je neodrživo narušavanje teritorijalnog integriteta na Balkanu.

U intervjuu za Dojče vele, upitan šta namjerava učiniti da bi promijenio situaciju u zemlji, Šmit je rekao da će se naći mnogi, u izvjesnom smislu i on, koji kažu: „Šta? Zar je 26 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i 26 godina nakon Srebrenice potrebna jedna takva institucija, koja zapravo nameće izvjesne ograde upravljanju zemljom od strane domaćih političara i slobodnom demokratskom razvoju?“

„Ali, upravo posljednjih deset godina su bile nazadne i vratile su nas nazad- ne samo u pogledu visokog predstavnika nego, na nažalost, i u pogledu cjelokupnog razvoja. I zato je BiH još uvijek potrebna takva međunarodna podrška. Ja ću obavljati tu funkciju u nadi da u nekom trenutku sam sebe učinim suvišnim“, rekao je.

Misli da se moraju razjasniti tri pitanja.

„Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaknuti da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora“, upozorio je.

Drugo pitanje je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saksonije, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava? Na kojim poljima ljude možete ohrabriti? Gdje stvari morate pojednostaviti?

„I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH – ako su tačne brojke kojima raspolažem – radije negdje drugo idu tražiti svoju budućnost – onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije“, rekao je Šmit.

Početak njegovog rada otežan je činjenicom da Rusija dovodi u pitanje legitimnost imenovanja na funkciju visokog predstavnika. A srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da, u najmanju ruku za početak, nema namjeru sarađivati.

Šmit kaže da je političar već 30 godina.

„I naviknut sam, znam kako raditi i ophoditi se s protivrječnim, suprotnim ili drugačijim mišljenjima. Svima onima, koji se sada pokušavaju pozicionirati ili možda žele istresti svoj bijes, želim reći da sam relativno iskusan i da sam štošta doživio. To će sigurno dovesti do toga da ne posustanem i ne izgubim volju u zalaganju za BiH. I da je moj zahtjev i apel da razgovaram sa svima. Odluka Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kojom je odbacilo zahtjev Rusije, koji je podržala i Kina, za usvajanjem rezolucije kojom se traži ukidanje OHR-a, znači jačanje pozicije visokog predstavnika i njegovih ovlašćenja. To mi daje dobru osnovu da, nakon što stupim na funkciju visokog predstavnika, obavljam svoju dužnost onako kako je shvatam i na temelju nadležnosti koje mi je dodijelila međunarodna zajednica“, kazao je Šmit.

Ističe da nije tu da zastupa nečije interese, već mora biti tu podjednako za sve.

„To se odnosi i na Srbe. I Srbi su u ovoj regiji imali tešku sudbinu i doživjeli stvari koje su bile loše. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Mi tu imamo sve etničke grupe ali i ‘ostale’, odnosno one koji nisu Hrvati, nisu Bošnjaci, nisu Srbi, npr. Jevreje ali i sve druge o kojima se moram pobrinuti. Zato svima poručujem: Samo opušteno!“, poručio je.

Rusija i Kina su najavile da će i dalje nastojati oslabiti funkciju visokog predstavnika i zatvore OHR sljedeće godine, a Šmit, „uz dužno poštovanje“ naglašava da o visokom predstavniku ne odlučuje Savjet bezbjednosti, to je stvar država-potpisnica Dejtonskog mirovnog ugovora.

„Snaga koju crpim, ne dolazi samo iz zajedničkog evropskog opredjeljenja nego i iz činjenice da su se na scenu vratile SAD, s jasnom okrenutošću zapadnom Balkanu. Cijenim rad predsjednika Bajdena tokom svih proteklih godina i decenija koliko se poznajemo. A tu je i Savjet bezbjednosti UN-a, kojem podnosim izvještaje i koje će okončati rad OHR-a kada OHR više ne bude neophodan, na primjer kada BiH postane članica EU“, kazao je.

Odgovarajući na pitanje o problemu izbornog zakona i tzv. etnizacije politike, Šmit kaže da je poznato da postoje vrlo intenzivni pokušaji da se izborni zakon iznova regulišt. Tu postoje tehnička pitanja koja imaju veze s vjerodostojnošću.

„To bi u svakom slučaju trebalo razjasniti – npr. mogućnost zaštite podataka putem elektronske obrade. Treba spriječiti svaku pomisao o izbornoj prevari ili kupovini glasova. Nažalost, na zapadnom Balkanu imamo slučajeve u kojima je to bilo evidentno. Mi sada trebamo izgraditi povjerenje i u to će se uključiti EU, SAD i visoki predstavnik. Znam da je to jako komplikovano. Kolega Fule, bivši povjerenik za proširenje EU, puno je radio na tome prije nekoliko godina i uvijek bi sve propalo u posljednji trenutak. Nadam se da sada neće biti tako. Međutim, moramo paziti na jedno: Ako želimo teritorijalni integritet BiH kakav je zacrtan u Dejtonskom sporazumu, ako želimo BiH transformisati u zemlju sposobnu za pristup EU, u jednu demokratsku zemlju, onda ne smijemo imati jednu čisto etničku orijentaciju birača i njihovih glasova. Jer, to je poput kvadrature kruga. Mislim da je to stvar koju moramo vrlo pažljivo razmotriti u svom radu“, rekao je Šmit, dodajući da ne želi građankama i građanima BiH propisivati, kako kaže, unitarnu državu.


Povezane vijesti

Bosna i Hercegovina prva u Evropi po smrtnosti od korone

eTrebinje

Incident na granici BiH zbog korona testa – sve snimljeno (VIDEO)

eTrebinje

Zabrane za nevakcinisane kucaju na vrata BiH

eTrebinje

Kako je BiH postala najveći proizvođač smilja na svijetu pa doživjela potpuni krah

eTrebinje

KOLIKO KOŠTA OBRAZOVANJE U BIH: Za fakultetsku diplomu potrebno je 58.000 maraka!

eTrebinje

Jedna igra za BiH, druga za Srbiju: Evropsko prvenstvo donosi duel sestara Dajane i Tijane Bošković

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više