Kultivisana su zapuštena polja, savremenim mašinama hercegovački kamenjar je postajao obradiva površina, a poljoprivredi su se vratili mnogi čiji su preci stoljećima živjeli na zemlji i od zemlje.
I upravo tu počinje problem u neskladu između kvaliteta i kvantiteta. Neuređeno tržište, pad cijena, nepoštivanje struke, izgradnja destilerija mimo standarda i ubrzo je dovela do sloma proizvodnje smilja u Hercegovini.
BiH je 2013. godine izvezla ulja smilja u vrijednosti od dva miliona konvertibilnih maraka, a bilo je zasađeno 40 hektara.
Ubrzo otkupna cijena smilja je pala na 1.30 konvertibilnih maraka zbog zasićenja tržišta, a da bi proizvodnja bila isplativa potrebna je otkupna cijena između 2 i 2.50 konvertibilnih maraka. 2020. godine cijena ulja je pala pa je bilo oko 10.000 litara ulja u zalihama koje čekalo izvoz.