Hrvatska već godinama mami sezonce iz BiH za rad u ugostiteljskom sektoru u toku ljetnje sezone. Odlični uslovi motivacija su mnogima, a ugostitelji iz BiH poručuju da će, ukoliko vlast nešto ne preduzme, ostati bez obučene radne snage. To će, upozoravaju, imati loše posljedice po čitav sektor.
Tražimo konobare, šankere, kuvare i sobarice za rad na moru u toku sezone…To su samo neki od oglasa kojima se radnici iz BiH i regiona pozivaju na rad na hrvatskom primorju. Ono što se u oglasima nudi za naše radnike zvuči kao san. Zainteresovanih je iz godine u godinu sve više. Razlog je, kažu oni sa iskustvom, spajanje ugodnog i korisnog.
Odlična zarada na prvom mjestu bila je motiv Marku Spasiću iz Bijeljine koji je u Hrvatskoj radio kao konobar.
Spasić kaže da je veliki plus to što je svaki radnik od početka prijavljen, a osigurani su i smještaj i dva obroka, dok treći možete da kupite po cijeni kao kod kuće.
“Vi prije svega tamo idete da radite. Međutim, kad odradite svojih osam ili devet sati, svaki prekovremeni sat vam firma plati”, kaže Spasić i dodaje:
“Poslodavac sređuju sanitarnu knjižicu i papire. Ne plaćate nikakve naknade iz svog džepa. Štaviše, ako ispoštujete ugovor do kraja poslodavac vam refundira troškove puta.
Marko je radio na ostrvu Lošinj, u hotelu u Malom Lošinju gdje je, kako kaže, u toku sezone, kao i svuda na moru, svakog dana vikend. To je san svakog konobara jer više gostiju znači i više napojinica koje, ističe značajno uvećaju sumu koju na kraju mjeseca stavite u džep.
“Ja sam radio u malom luksuznom hotelu koji prima oko 100 gostiju u kojem je kao dobar dan da gost konobaru da napojnicu od 50 ili 100 evra. Moja supruga je radila u drugom tipu hotela u kojem gosti takođe daju jako dobre napojnice. Pored osnovne plate možete da zaradite još minumun pola plate. Radi se normalno, ništa više nego ovde u Bijeljini u toku sezone”, ističe Spasić.
Poslodavci iz Hrvatske zbog poreskih olakšica sezoncima mogu da ponude i trostruko veću zaradu nego oni u BiH, ističu ugostitelji. Ukoliko vlast želi da pomogne privrednicima i ugostiteljima, neophodno je da se smanje porezi i doprinosi na plate radnika, kaže Milena Stanišić iz Udruženju poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeka”.
“Prijedlog Udruženju poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeka” bio je da se, ako je minimalna plata 590 KM i ako doprinosi na tu platu iznose između 250 i 300 KM, povećanjem plate do 1.500 KM ne povećavaju porezi i doprinosi”.
Stanišićeva dodaje da bi se time povećao standard i plate radnike, kao i njihova kreditna sposobnost, a da bi veliki broj poslodavaca izašao iz sive zone.
Kao dobru stranu neizbježnih sezonskih migracija ekonomsti ističu to što radnici zarađeni novac troše kod kuće. Loše je to što mi ostajemo bez radne snage, pogotovo ukoliko radnici odu na duži period ili trajno, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.
“Školstvo treba da se prilagodi tržištu rada. Ukoliko je potreban veći broj kuvara, konobara i različitih vrsta ugostitelja, trebalo bi uvesti ugostiteljske škole u svim gradovima, pa bismo, ukoliko neko ode, imali spremne i obučene radnike, omladinu koja je na praksi i već je upućena u posao”, smatra Orašanin.
Iz Sektora turizma i ugostiteljstva upozoravaju da će sezona na hrvatskom primorju ove godine biti odlična, a da odlazak radnika ne mogu da zaustave. Strahuju da će u sred sezone ostati bez obučenog osoblja što će, ukoliko vlast ne reaguje, negativno uticati na kvalitet usluge i poslovanje kompletnog sektora.