BRISEL – Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, rekao je da će ubuduće broj snaga NATO-a za brzo reagovanje biti 300.000, umjesto dosadašnjih 40.000 vojnika.
Stoltenberg je, najavljujući jačanje odbrambenih kapaciteta, rekao da to uključuje i opremu i skladištenje vojnih zaliha, te naglasio da se radi o najvećem “remontu” Alijanse još od hladnog rata.
Prema njegovim riječima, potrebno je više ulaganja kako bi se realizovao taj plan.
On je na konferenciji za novinare pred samit rekao da će se tokom sastanka razgovarati o transformaciji snaga NATO-a za odgovor i povećati broj jedinica visoke spremnosti, prenijele su RIA Novosti.
“Alijansa će poboljšati svoje sposobnosti da ima više od 300.000 vojnika u visokoj pripravnosti”, kazao je Stoltenberg.
Generalni sekretar NATO-a objavio je nove podatke u vezi s trošenjem sredstava Alijanse, koji pokazuju da će se ove godine osmi put uzastopno povećati ulaganje.
Stoltenberg je otkrio da će saveznici do kraja godine uložiti dodatnih više od 350 milijardi dolara, u skladu s dogovorom postugnutim 2014. godine.
Naglasio je da će NATO tokom samita promijeniti način izražavanja o Rusiji, koja je u posljednjoj strategiji iz 2010. godine i dalje opisivana kao strateški partner Saveza.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu u vezi s kojim ćemo se saglasiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno poručiti da Rusija predstavlja direktnu prijetnju našoj bezbjednosti, vrijednostima i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima”, naveo je Stoltenberg.
Prema pisanju RIA Novosti, Stoltenberg je najavio da će lideri Alijanse u novom desetogodišnjem strateškom konceptu označiti Rusiju kao najveću prijetnju kolektivnoj bezbjednosti.
On je dodao da priznavanje Rusije kao bezbjednosne prijetnje NATO-u ne znači odricanje kontakata s Moskvom, mada dijalog u punom obimu nije moguć.
“Članice NATO-a će tokom samita prvi put razgovarati i o Kini i o izazovima koje postupci Pekinga predstavljaju za bezbjednost, interese i vrijednosti Alijanse”, izjavio je Stoltenberg.
Na samitu će biti govora i o pristupu Saveza raznim drugim izazovima, uključujući terorizam, kibernetičke i hibridne prijetnje.