eTrebinje
Bosna i Hercegovina Vijesti

Krađa, krivična djela, kupovina glasača… Evo kako i kome da ih prijavite

Izvor: Buka

Fotografija: buka


Bliži se nedjelja, drugi oktobar, dan izbora u Bosni i Hercegovini. Na njima se glasa za to ko će da „uđe” u Predsjedništvo BiH, ko će biti predsjednik/ca i potpredsjednici/ce Republike Srpske, ko će predstavljati građane u predstavničkim domovima parlamenata BiH i FBiH, Narodnoj skupštini Srpske i skupštinama kantona u Federaciji BiH.

Pored kampanje koja je protekla po običaju u nacionalnim pričama, narativu o ugroženosti i generisanju straha, dolazi i najbitniji momenat u cijeloj priči: sam proces održavanja izbora.

Već godinama se u tom procesu dešavaju kršenja zakona i različite malverzacije, od onih koje su manjeg obima do ozbiljnih krivičnih djela. Građanin se u sijasetu propisa teško može snaći kome, šta i kako treba da prijavi, pa u tom smislu evo i kratkog vodiča na šta to treba da se obrati pažnja.

Krivična djela u vezi sa izborima

Prije svega, kada je u pitanju teritorija Republike Srpske, Krivičnim zakonikom Republike Srpske propisana  su krivična djela protiv izbornih prava, odnosno one ljudske radnje koje su društveno najoopasnije i koje najviše ugrožavanju izborni proces.

Tako je zabranjeno da neko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan način spriječi ili onemogući održavanje izbora ili glasanja, ili da na isti način spriječi ili onemogući utvrđivanje ili objavljivanje rezultata glasanja.

Niko ne smije i da nekog drugog, u namjeri da mu onemogući vršenje biračkog prava, protivzakonito ne upiše u birački spisak, izbriše iz tog spiska ili mu na drugi protivpravan način uskrati vršenje biračkog prava.

Nije dopušteno i da neko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmićivanjem, obmanom ili na drugi protivpravan način prinudi drugog ili na njega utiče da na izborima ili glasanju glasa za ili protiv određenog prijedloga, uopšte ne glasa ili da glasa u određenom smislu.

Takođe, niko na izborima ili glasanju ne smije da glasa umjesto drugog lica pod njegovim imenom ili da na istom glasanju ponovo glasa ili pokuša da glasa iako je već glasao, a i onaj ko učestvuje na izborima ili glasanju, iako zna da nema biračko pravo isto tako čini krivično djelo.

Nije dozvoljeno ni podmićivanje pri izborima ili glasanju, odnosno da neko nudi, daje ili obećava nagradu, poklon ili neku drugu imovinsku ili neimovinsku korist biraču sa namjerom da ga navede da glasa za ili protiv određenog prijedloga, da uopšte ne glasa ili da glasa u određenom smislu. Sa druge strane ni birač ne smije da za sebe ili drugoga zahtijeva, primi poklon ili obećanje poklona ili kakve druge koristi da bi glasao za ili protiv određenog prijedloga, da uopšte ne bi glasao ili da bi glasao u određenom smislu.

Krivično djelo je i povreda tajnosti glasanja od strane bilo kog lica, a kažnjivo je i da neko silom, ozbiljnom prijetnjom, iskorištavanjem službene, radne ili ekonomske zavisnosti ili na drugi način, izdejstvuje od drugog da kaže da li je glasao ili kako je glasao.

Strogo su kažnjive i tzv. „izborna prevara”, odnosno dodavanje, oduzimanje, brisanje glasova ili na neki drugi način falsifikovanje rezultata izbora ili glasanja.

Pored toga, niko na izborima ili glasanju ne smije da uništi, ošteti, prikrije, falsifikuje ili neovlašćeno odnese bilo kakvu ispravu o izborima ili glasanju ili predmet namijenjen izborima ili glasanju.

Kazne su različite za ova krivična djela, pa se negdje kažnjava novčano, a negdje kaznom zatvora, i to u trajanju od par mjeseci pa sve do pet godina.

Slične odredbe o izborima sadrži i Krivični zakon BiH u vezi sa izborima za institucije Bosne i Hercegovine.

Prijavljivanje krivičnih djela

Prijavljivanje krivičnih djela je regulisano Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske. Svaki građanin ima pravo da prijavi izvršenje nekog od ovih krivičnih djela u vezi sa izborima ukoliko ima saznanja o istima. Službena i odgovorna lica, sa druge strane, u svim organima vlasti u Republici Srpskoj, javnim preduzećima i ustanovama dužna su da prijave krivična djela o kojima su obaviještena ili za koja saznaju na neki drugi način.

Krivična prijava se podnosi tužiocu, pisano ili usmeno. Ako se prijava podnosi na usmeni način, o njoj će biti sastavljen zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom sačiniće se službena zabilješka.

Ako je prijava podnesena npr. sudu ili ovlašćenom službenom licu u Republici Srpskoj, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti tužiocu.

Međutim, ako neko prijavi određeno lice da je učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, a zna da to lice nije učinilac, može biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora.

Ukoliko se pisanim putem podnosi krivična prijava dobro bi bilo da ona sadrži ime počinioca krivičnog djela, ako je poznata i njegovu adresu, kratak opis krivičnog djela, opis činjenica vezanih za djelo (vrijeme, način, mjesto izvršenja i sl.) i navođenje dokaza i svjedoka ako postoje. Sve ovo kako bi nadležnim organima bilo lakše da ispitaju da li je došlo do krivičnog djela.

Povrede u vezi sa Izbornim zakonom

Izbornom zakonu BiH propisane su određene sakncije za kršenje prava, odnosno izborne nepravilnosti koje se odnose na biranje i sam izborni proces oko dana samih izbora. Takođe, neke od ovih nepravilnosti su opisane i u Izbornom zakonu Republike Srpske.

Neka od čestih kršenja Izbornog zakona biće opisana u nastavku teksta.

Predsjednik biračkog odbora, prilikom otvaranja biračkog mjesta, dužan je odrediti dužnosti svakom članu biračkog odbora i evidentirati ih u dijelu zapisnika o radu biračkog odbora. Ukoliko to ne uradi, učinio je izbornu nepravilnost.

Zabranjena je zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem, odnosno zabranjeno je lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta i to fiktivnim predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru pripalo sa ciljem pogodavanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo.

Član biračkog odbora dužan je utvrditi identitet birača, označiti njegovo ime i prezime na izvodu iz Centralnog biračkog spiska na koji će se birač potpisati, a ukoliko to ne uradi, onda ne postupa u skladu sa zakonom. Pored toga kažnjivo je i izdavanje glasačkog listića suprotno propisima koji regulišu izdavanje glasačkih listića, kao i pomaganje licu pri glasanju na način koji nije u skladu s Izbornim zakonom.

Takođe, prekršaj je i ukoliko članovi biračkog odbora ne objasne biraču način glasanja i ne osiguraju tajnost glasanja.

Svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici moraju biti prisutni tokom cijelog procesa glasanja, uključujući utvrđivanje rezultata glasanja. Ako je neko neopravdano odsutan tokom cijelog procesa glasanja i brojanja glasova, to je kažnjivo.

Kažnjivo je i ukoliko zapisnik o radu biračkog odbora ne sadrži podatke propisane Izbornim zakonom.

Nakon zatvaranja biračkog mjesta i završetka postupka brojanja birački odbor u odgovarajuće formulare treba da unose određene podatke koji su striktno propisani zakonom. Ako se obrasci popune suprotno, u pitanju je izborna nepravilnost.

Ovi prekršaji se kažnjavaju novčanim kaznama i to u iznosu od 600 KM do 3 000 KM za povredu koju učini zaposleni ili angažovani u izbornoj administraciji, odnosno članovi biračkog odbora, a novčanom kaznom u iznosu od 3 000 KM do 10 000 KM kažnjava se politički subjekt u ime kojeg je imenovan član biračkog odbora.

Kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi nezavisnih kandidata, listi pripadnika nacionalnih manjina i koalicija, kao i nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi način angažovanim u izbornoj administraciji nije dozvoljeno da nose i pokazuju oružje na biračkim mjestima.

Nije dozvoljeno ni sprečavati novinara da obavi svoj posao u skladu s pravilima profesije i izbornim pravilima.

Zabranjeno je i obećavanje novčane nagrade ili druge materijalne koristi s ciljem dobijanja podrške birača, kao i podsticanje na glasanje lica koje nema pravo glasa ili podsticanje lica da glasa više puta na istim izborima ili da glasa u ime druge osobe.

Nije dopušteno ni fiktivno predstavljati politički subjekt kojem je dodijeljeno mjesto u biračkom odboru kako bi pogodovao drugom političkom subjektu kojem mjesto u biračkom odboru nije dodijeljeno.

U periodu koji počinje dvadeset i četiri (24) časa prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja, političkim strankama, koalicijama, listama nezavisnih kandidata i kandidatima na listama pripadnika nacionalnih manjina zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima što uključuje svaku aktivnost kojom se ometa ili opstruiše izborni proces, a između ostalih to može biti:

–          održavanje skupova u cilju izborne kampanje,

–          izlaganje na biračkom mjestu i u njegovoj okolini bilo kakvih materijala u cilju vršenja uticaja na birače,

–          korišćenje domaćih i međunarodnih sredstava komunikacije radi uticanja na birače, odnosno sredstava kojima se može isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj (takva sredstva obuhvataju ali nisu ograničena na radio i televizijski program, štampane medije, internet, SMS poruke ili video-poruke isporučene putem mobilnih telefona itd.),

–          korišćenje megafona ili drugih razglasnih uređaja u cilju vršenja uticaja na birače itd.

Posmatrači u toku posmatranja izbornog procesa ne smiju ometati izborne aktivnosti i moraju da poštuju tajnost glasanja. Ukoliko ometaju izbornu aktivnost i ne poštuju tajnost glasanja prijeti im kazna. Takođe, kazna slijedi i ukoliko posmatrač za vrijeme posmatranja izbornih aktivnosti ne nosi službenu akreditaciju i nosi bilo kakva obilježja ili oznake koje ga povezuju s određenom političkom strankom, koalicijom, listom nezavisnih kandidata ili nezavisnim kandidatom.

Kazne za ove izborne nepravilnosti su novčane i kreću se u rasponu od 600 KM do 15 000 KM za zaposlene ili angažovane u izbornoj administraciji, onih od 3 000 KM do 15 000 KM za kandidata, pa do onih u iznosu od 3 000 KM do 30 000 KM za politički subjekt.

Prijavljivanje povreda Izbornog zakona

Zaštitu izbornog prava obezbjeđuju izborne komisije i Apelaciono odjeljenje Suda BiH.

Birač i politički subjekt čije je pravo iz Izbornog zakona povrijeđeno može izbornoj komisiji uložiti prigovor najkasnije u roku od 48 sati, odnosno u roku od 24 sata u izbornom periodu od učinjene povrede.

Izborne komisije mogu, po saznanju za učinjenu povredu iz svoje nadležnosti, pokrenuti postupak po službenoj dužnosti protiv političkog subjekta i zaposlenog ili na drugi način angažovanog u izbornoj administraciji zbog kršenja zakona. Inicijativu za pokretanje postupka može podnijeti pravno ili fizičko lice nadležnoj izbornoj komisiji u pisanoj formi, u kojoj je obavezno navesti mjesto, vrijeme, sadržaj učinjenje povrede i počinioca.

Prigovor se podnosi na obrascu koji je propisala Centralna izborna komisija. Prigovor sadrži kratak opis učinjene povrede i prilog-dokaze koji potvrđuju navode prigovora. Prigovor mora potpisati podnosilac prigovora. Ako je podnosilac prigovora politička stranka ili koalicija ili lista nezavisnih kandidata, prigovor potpisuje predsjednik ili ovlašćeni predstavnik političke stranke ili koalicije ili liste nezavisnih kandidata ili lice koje oni ovlaste uz priloženo ovlašćenje.

Nadležnosti izbornih komisija po pitanju prigovora i odlučivanju o njima propisane su Izbornim zakonom BiH. Tako npr. Centralna izborna komisija, između ostalog, ima prvostepenu nadležnost za odlučivanje po prigovorima uloženim zbog povreda pravila izbornog procesa i izbornih prava.

Opštinska izborna komisija može narediti preduzimanje mjera kojima se otklanjaju nepravilnosti, što uključuje ali se ne ograničava na dodavanje ili brisanje imena birača sa Centralnog biračkog spiska, pokrenuti inicijativu za smjenjivanje lica koje radi u centru za birački spisak ili smijeniti člana u biračkom odboru, ili narediti određenom licu ili stranci da obustavi aktivnosti kojima se krši Izborni zakon i izreći novčanu kaznu.

Kad izborna komisija primi prigovor za čije postupanje nije nadležna, a poznato je koja je izborna komisija nadležna za postupanje, ona dostavlja prigovor bez odgađanja nadležnoj izbornoj komisiji.

Centralna izborna komisija BiH ima ovlašćenje da izrekne sljedeće sankcije:

–          novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 30 000 konvertibilnih maraka,

–          uklanjanje imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu,

–          poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata i

–          zabranu angažovanja određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u opštinskoj izbornoj komisiji, u centrima za brojanje ili drugoj izbornoj komisiji.

Međutim, ako izborna komisija smatra da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces, dužna je da to djelo prijavi nadležnom tužilaštvu.

Prilikom podnošenja prijave, izborna komisija navodi i dokaze koji su joj poznati, te preduzima potrebne mjere da bi se sačuvali tragovi učinjenog krivičnog djela, predmeti kojima je ili pomoću kojih je učinjeno to djelo i drugi dokazi.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH nadležno je da rješava po žalbama na odluke Centralne izborne komisije.

Dodatne mogućnosti posmatrača i prijava nedržavnim akterima

Posmatrač na izborima može stavljati obrazložene primjedbe na rad organa nadležnih za provođenje izbora u pisanoj formi koje se prilažu u zapisnik o radu organa nadležnog za provođenje izbora, na osnovu čega politički subjekt može uložiti prigovor nadležnom organu. Posmatrač ima pravo zahtijevati prepis zapisnika o radu organa nadležnog za provedbu izbora čiji rad je posmatrao.

Član biračkog odbora, birač ili akreditovani posmatrač ima pravo da u zapisnik o radu biračkog odbora unese svoje mišljenje ili primjedbe na proces glasanja, ili ih predati u pisanoj formi, o čemu predsjednik biračkog odbora izdaje potvrdu o predaji primjedbi, a o čemu može obavijestiti i opštinsku izbornu komisiju.

Ako ovo lice lično ne potpiše zapisnik o radu biračkog odbora, njegovo mišljenje ili primjedba neće biti razmatrani.

Ukoliko se članu biračkog odbora, biraču ili akreditovanom posmatraču onemogući da unese svoje mišljenje ili primjedbe u zapisnik, one se mogu dostaviti opštinskoj izbornoj komisiji.

Pored državnih organa, izborne nepravilnosti mogu se prijaviti i posebnim organizacijama i koalicijama organizacija koje se bave izborima i izbornim procesom, putem npr. interneta kao što su Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom” ili aplikacija Reflektor, koje će onda te prijave da proslijede nadležnim tijelima.

Kada izađeš na izbore i primjetiš neregularnosti, malverzacije i kršenja zakona, prijavi ih nadležnim organima!

Samo aktivni građani i građanke koji prijavljuju nepravilnosti i bore se za svoja prava su zalog za bolje i poštenije izbore! Demokratija uvijek zavisi od njenih građana, a ona ne može da se poboljša u našoj okolini ukoliko mi ćutimo na pokušaje da se i ono malo nje što imamo baci pod cipele marifetluka i mahinacija onih koji očajnički žele vlast.

 

Izvor: Buka


Povezane vijesti

CIK odlučio: Neosnovan zahtjev PDP-a da se ponište izbori za predsjednika RS

eTrebinje

Za Predsjedništvo i Parlament 222.000 nevažećih listića

eTrebinje

Izbrojali stotine hiljada nevažećih listića

eTrebinje

Izborni štabovi u Trebinju – reagovanja

eTrebinje

U Trebinju glasalo 18.218 građana ili 60,2 odsto

eTrebinje

Zatvorena većina biračkih mjesta, ostanite uz naš portal u izbornoj noći

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više