Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije posjetiće Mostar u subotu, 23. i nedjelju, 24. septembra povodom 150 godina od osvećenja Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, a koja je još uvijek neobnovljena nakon potpunog rušenja u junu 1992. godine i služiti u njoj Božanstvenu liturgiju.
Posljednja patrijaraška liturgije u Sabornoj crkvi služena je prije devedeset godina za vrijeme patrijarha Varnave, iako su srpski patrijarsi nakon toga više puta bili u posjeti Mostaru i svetinjama u dolini Neretve.
Organizatori ovog događaja su Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska i Grad Mostar, a prilikom dvodnevne posjete, parijarh Porfirije, pored Saborne crkve i Grada Mostara, posjetiće i Manastir Žitomislić i Prebilovce.
Prema riječima starješine Saborne crkve u Mostaru Duška Kojića, patrijarh Porfirije u Mostar stiže u subotu u 16.30 časova u Vladičanski dvor u Mostaru, a nakon toga obići će Stari grad i imati prijem u Gradskoj vijećnici.
”U 19 časova će biti upriličen svečani doček njegove svetosti ispred Sabornog hrama gdje će se služiti doksologija njemu u čast i gdje će se patrijarh obratiti vjernom narodu doline Neretve”, kaže Kojić.
On ističe da je centralni događaj u nedelju, 24. septembra kada će biti služena Božanstvena litrugija sa pocetkom u 9 časova u Sabornom hramu Svete Trojice.
”Veliki blagoslov za narod u dolini Neretve je dolazak njegove svetosti, podrška i ohrabrenje za sve nas koji ovdje živimo i poziv narodu da ispunimo Hram. Ovaj dolazak je poruka da nismo sami , da je mnogima stalo da se obnovi život pravoslavnih u Mostaru, da obnovimo Hram i da obnovimo Mostar”, naglašava starješina Sabornog hrama u Mostaru.
Prije desetak godina postojala je nada da će Saborna crkva do ovog velikog jubileja biti završena, ali nažalost nije. Zato će i ova prilika biti iskorištena da se učine napori za završetak obnove.
Kojić navodi da će nakon liturgije biti upriličen svečani donatorski ručak za prikupljanje sredstava za završetak obnove Sabornog hrama . ”Na donatorski ručak su pozvani najviši predstavnici institucija Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH, Republike Srbije, Mađarske, Turske Crne Gore. Pozvani su svi gradonačelnici i načelnici opština i gradova iz BIH kao i neki iz regiona, te brojni privrednici. Očekujem da se većina pozvanih odazovu, da taj dan iz Mostara ode najljepša slika, da je Hram i vjerske bogomolje nešto što nas ujedinjuje i zbližava. Grad Mostar je uzeo ucešće i zajedno sa nama organizuje obilježavnje 150 godina od osvećenja Sabornog hrama i na taj način pokazujemo koliko je nama u Mostaru stalo da obnovimo Hram i da ovaj divni grad zasija punim sjajem”, poručuje Kojić.
On napominje da su na Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru završeni samo grubi građevinski radovi .
”Predstoji nam još dosta posla na uređenju enterijera i uređenju partera hrama. Nedostaju velika sredstva za koja ćemo preciznije znati kada bude urađen glavni projekat uređenja partera. Sada jedino znamo da je u pitanju više miliona KM”, kazao je Kojić.
On dodaje da proslava ovoga velikog jubileja Saborne crkve počinje u četvrtak, 21. septembra na praznik Rodjenja Presvete Bogorodice kada je slava Stare crkve, a takođe i jubilej 190 godina od obnove Stare crkve. ”Liturgija će biti u 9 časova, a poslije večernje službe koja počinje u 19 časova predavanje u dvorištu Stare crkve će održati sveštenik Gojko Perović. U petak će u prostorijama Vladičanskog dvora biti otvorena izlozba ”150 godina Sabornog hrama” autora jeromonaha Teofila, nastojatelja Manastira Duži i sveštenika Marka Gojačića”, navodi Kojić.
On poziva sve Mostarce i sve pravoslavne u Hercegovini da se pridruže obilježavanju ovoga značajnog jubileja i uveličaju svečanosti. ”Poziv svima da ove svečane dane provedemo u zajedništvu i jedinstveno u molitvi kako bismo obnovili sami sebe i jedni druge”, poručuje Kojić.
Saborna crkva svete Trojice otkako je izgrađena 1873. godine bila je ukras i jedan od simbola Mostara. U vrijeme kada je izgrađena bila je najveća pravoslavna crkva na Balkanu. Sama gradnja je išla dosta sporo, što zbog veličine hrama, što zbog nedostatka sredstava koje je taj kapitalan projekt tražio. Većinu troškova za izgradnju su izdvojili mostarski pravoslavci, a oni koji nisu mogli izdvojiti novac su to nadoknađivali radom na crkvi, dok je sultan Abdul Aziz priložio 100 000 groša za izgradnju, a dio novca darovan je iz Rusije. Gradnja je počela 15. marta 1863. godine, a impozantna crkva u vizantskom stilu s 30-metarskim zvonikom i sa šest nejednakih kupola, dovršena je na jesen 1873. godine, a osveštana je na Lučin dan 1873. godine.
Gradnju hrama započeo je Spasoje Vulić iz Popova polja, ali su mu vodeći ljudi Srpske pravoslavne opštine u Mostaru otkazali ugovor, pa ju je dovršio Andrej Damjanov, neimar iz Makedonije, koji je prije toga uradio Sabornu crkvu u Sarajevu.
Saborna crkva svete Trojice je zapaljena 15. juna 1992, a nakon toga je mjesec dana minirana i rušena, dok nije pao i posljednji kamen.
Obnova crkve počela je 2010. godine i ona se opet gordo izdigla nad Mostarom, ali za kompletnu obnovu potrebno je još mnogo sredstrava.
Najviše za obnovu Hrama izdvojile su Republike Srpska i Republika Srbija, a priloge je dalo i više od hiljadu pojedinačnih priložnika među kojima i mostarski Bošnjaci i Hrvati.