Pandemija kovid-19 stvorila je najveći poremećaj obrazovnih sistema u istoriji, koji je pogodio gotovo 1,6 milijardi učenika u više od 190 država i na svim kontinentima.
Zatvaranje škola i drugih prostora za učenje uticalo je na 94 odsto svih škola, te svjetske studentske populacije, a taj procenat se kretao i do 99 odsto u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, neki su od ključnih nalaza UN istraživanja i izvještaja pod nazivom “Obrazovanje tokom kovid-19 i poslije”, koji je nedavno objavljen.
Kako navode, kriza pogoršava postojeće razlike u obrazovanju smanjujući mogućnosti za mnoge, a naročito je imala uticaj na djecu, mlade i odrasle koji žive u siromašnom ili ruralnom području, djevojčice, izbjeglice, osobe s invaliditetom i prisilno raseljena lica, da nastave svoje učenje.
– Gubici u učenju takođe prijete da se prošire izvan ove generacije i da izbrišu decenije napretka, naročito u podršci djevojčicama i pristupu u obrazovanju i zadržavanju obrazovanja mladih žena – ističe se u izvještaju.
Kako navode, oko 23,8 miliona djece i mladih, od predškolskog uzrasta do srednje škole, može se naći van obrazovnog sistema ili čak neće imati pristup školi do naredne školske godine.
U mnogim zajednicama, zatvaranja obrazovnih institucija ometa pružanje osnovnih usluga djeci i zajednicama, uključujući pristup hrani, te utiče na sposobnost mnogih roditelja da rade i istovremeno se povećavaju rizici od nasilja nad ženama i djevojčicama.
– Kako se u državama povećavaju fiskalni pritisci, tako i razvoj pomoći djeci i studentima dolazi pod upitnik. Finansiranje obrazovanja bi se, takođe, moglo suočiti sa velikim izazovima i problemima, dovodeći u pitanje postignute rezultate prije početka pandemije kovid-19 u oblasti obrazovanja. Na primjer, za zemlje s niskim dohotkom i zemlje s nižim i srednjim dohotkom, jaz je dostigao vrtoglavih 148 milijardi dolara godišnje i sada bi se mogao povećati za još trećinu – upozorava se, između ostalog, u ovom izvještaju.