Zajednička komisija za koncesije, u kojoj će se naći republički eksperti i njihove kolege sa nivoa BiH, trebalo bi da do kraja oktobra zauzme stav u vezi sa problematizovanom gradnjom hidroelektrane (HE) Buk Bijela na Drini, a članovi će uskoro da se, prvi put, nađu za istim stolom.
Ustavni sud je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom HE na rijeci Drini, koji zajednički nastoje da sprovedu u djelu Srpska i Srbija, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu. Komisiji je naloženo da, u svojstvu zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke riješi sporna pitanja nastala u vezi s dodjelom koncesija.
Predsjednik Komisije za koncesije BiH Milomir Amović potvrdio je da je odštampano rješenje za formiranje zajedničke komisije, te da ostaje da se dogovore o terminu održavanja sjednice. Amović je pojasnio da će to radno tijelo činiti članovi Komisije za koncesije BiH i republičke komisije jer se sporno pitanje nalazi na teritoriji Srpske, piše Glas Srpske.
Potvrdio je i da je već obavio određene razgovore sa kolegama iz Komisije za koncesije Republike Srpske, ali i da, kako kaže, problem neće predstavljati ni to što Komisija za koncesije BiH, prema zakonu, treba da ima sedam članova, a sada ih broji četiri, jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015. i jer oni šalju u zajedničko tijelo četiri člana.
“U rješenju o formiranju komisije smo naveli da je rok za odluku do kraja oktobra, što je zatražio sud”, zaključio je juče Amović.
Sa predsjednicom Republičke komisije za koncesije Majom Šuput nismo uspjeli da stupimo u kontakt i dobijemo odgovore na pitanja ko će od njih u zajedničkoj komisiji predstavljati Srpsku, čiji predstavnici od početka projekta ističu da tu nema ništa sporno, već suprotno – da cijela BiH ima korist od izgradnje Buk Bijele.
Nezvanično, stav Republike Srpske o ovom pitanju je sasvim jasan – Srpskoj niko ne može da zabrani da gradi hidroelektranu na svojoj teritoriji i članovi republičke komisije će takav stav zastupati i u razgovorima sa kolegama sa nivoa BiH.
Kamen temeljac za Buk Bijelu na Drini položili su polovinom maja ove godine premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, a posljednjih mjeseci, otkako je otkriveno da su dvije republike odlučne da realizuju taj projekat, ne prestaju reakcije dijela javnosti i nevladinog sektora iz BiH i Crne Gore, koji upozoravaju da nema svih saglasnosti.
Uz to je pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH, čime je nastavljen niz problema koji prate projekat od 1965. godine, kada se došlo na tu ideju.
Crna Gora
Srpska pokušava da riješi otvorena pitanja i sa Crnom Gorom, i to putem posebnog tima koji će pregledati dokumentaciju i planirani režim rada HE Buk Bijela.
“Komisija počinje rad u septembru. Imenovali smo naše predstavnike, te očekujemo odgovor i imenovanja sa njihove strane. Nadamo se dogovoru”, rekli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske.