eTrebinje
Svijet Vijesti

“NAJGORE TEK DOLAZI” Cijeli svijet čeka sljedeći potez Moskve u Ukrajini (FOTO)

Izvor: Srpska Info/Blic

Fotografija: MIKHAIL KLIMENTYEV/ SPUTNIK/EPA

epa09816775 Russian President Vladimir Putin chairs a meeting with permanent members of the Russia's Security Council via teleconference call at the Kremlin in Moscow, Russia, 11 March 2022. EPA-EFE/MIKHAIL KLIMENTYEV / SPUTNIK / KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT

Dok su vojni stručnjaci na početku napada Rusije na Ukrajinu predviđali “blickrig”, brzi iznenadni napad na neprijatelja, da će biti juriša i aviona i da će ruski tenkovi potom zaći duboko u susjednu teritoriju, Rusi malo po malo, krećući se sa istoka, sjevera i juga, osvajaju dijelove Ukrajine i djeluje da su se fokusirali na opkoljavanje gradova.

Ovakva promjena taktike navela je mnoge da se zapitaju koliko će trajati sukobi u Ukrajini.

Nakon prvih pet dana konflikta ruske snage eskalirale su napade na ukrajinske gradove, ali sada djeluje da Moskva mijenja taktiku dok vojni stručnjaci ukazuju da je ruski predsjednik Vladimir Putin potcijenio otpor.

Eksperti kažu da izgleda da je Putin očekivao da će ući u Ukrajinu preko prijateljskih, separatističkih regiona u Donbasu – čiju je nezavisnost ruski predsjednik priznao uoči invazije – kao i anektiranog Krima, a potom brzo da zauzmu prestonicu Kijev.

– Plan je bio da se uđe i “pobere” sve što se pruža pod ruku u Donbasu, na istoku, a potom širenje, povezujući Donbas sa Krimom i lansira pokret na Kijev. Plan je na papiru dobro izgledao, ali se u praksi ispostavilo da je iznenađujuće nepodesan – rekla je Evelin Farkas, bivša zamjenica pomoćnika sekretara za odbranu u administraciji Baraka Obame.

Rusiji su nakon početka invazije nametnute sankcije bez presedana. Ali, malo je vjerovatno da je to iznenadilo Ruse. Kako piše portal En.as.com, pojavili su se dokazi o planu Moskve da se na više godina odvoji od oslanjanja na inostranstvo.

FOTO: STRINGER/EPA
FOTO: STRINGER/EPA

Dva važna znaka toga su rusko zlato i devizne rezerve. Dok je invazija uzrokovala pad rublje što je daje dovelo do brze inflacije u Rusiji, rezerve deviza znače da Moskva i dalje može da posluje eksterno.

Rusija je 2018. uskladištila 447,7 milijardi dolara kombinovanih deviznih i zlatnih rezervi, a četiri godine kasnije ova brojka je narasla na 630,2 milijarde, što je skok od 40,7 odsto.

Dok sankcije grizu, Rusija dakle ima dosta fleksibilnosti u pogledu trgovine, barem na određeno vrijeme. Jorg Kramer, glavni ekonomista njemačke Komercbanke, rekao je da će taj iznos omogućiti Rusiji da “plati sav uvoz tokom jedne godine” bez potrebe da bilo šta izvozi.

Iako je ruska ekonomija možda spremna, postoje dokazi da se ne može isto reći za njenu vojsku.

Zastoj umjesto brzog zauzimanja

Umjesto, kako se očekivalo, brzog zauzimanja Kijeva, prestonica je već danima pod opsadom, nakon što je ogroman vojni konvoj – dug preko 65 kilometara – zastao u blizini. Ne samo Kijev, nakon zauzimanja Hersona i Melitopolja Rusi su opkolili gradove Marijupolj i Harkov, dok se najveća ukrajinska luka Odesa zabaradikadirala u očekivanju napada.

Stručnjaci i posmatrači smatraju da postoje dva glavna razloga za zastoj ruskih snaga – logistika i neophodna pauza za ruske snage suočene sa žešćim od očekivanog otpora Ukrajinaca. Ruske trupe su skoro neposredno po napadu počele da trpe logističke probleme, sa vojnim kamionima koji su ostajali bez goriva ili se kvarili.

FOTO:  MAXAR TECHNOLOGIES HANDOUT/EPA
FOTO: MAXAR TECHNOLOGIES HANDOUT/EPA

– Poslali su svoje snage bez adekvatnih zalih duž “duge linije operacije”. Problem snabdjevanja će nastaviti da ih muči, očigledno je da nemaju kontrolu nad svojom logistikom – ističe Farkas.

Takođe postoje izvještaji o ukrajinskim napadima na konvoj. U prošlu srijedu je “Militari tajms” objavio da je ukrajinska letjelica uspješno pogodila konvoj, pozivajući se na brigadnog generala Kirila Budanova. Napade su sproveli ukrajinski ratni avioni Su-24 i Su-25 i uključili su artiljeriju, navodi list. Portparol Pentagona Džon Kirbi je rekao da “postoje indikacije da su Ukrajinci pokušali da uspore konvoj”, ali nije mogao da iznese više detalja.

– Nemamo razloga da sumnjamo u te izvještaje, ali ne možemo da govorimo o tome u velikoj mjeri – ukazao je.

Suočene sa perspektivom oduženih kopnenih borbi, ukrajinskim otporom, logističkim izazovima i problemima u snabdevanju hranom i gorivom te padom morala u sopstvenim trupama, ruske snage će, kako cene stručnjaci, vjerovatno da pokrenu još žešće napade.

A koliko bi taj sukob mogao da se oduži je neizvjesno. Zamjenik britanskog premijera Dominik Rab ocijenio je da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla da potraje nekoliko mjeseci ili godina.

– Ne treba da sumnjamo da je naša misija sa našim saveznicima da obezbedimo da Putin ne uspije u Ukrajini i da će za to trebati neko vrijeme. Govorimo o mjesecima, ako ne i godinama, i stoga mi moramo da pokažemo neku stratešku izdržljivost jer ovo neće biti gotovo za nekoliko dana – rekao je on.

On je takođe ponovo odbacio nametanje zone zabrane letova iznad Ukrajine, rekavši da bi to dovelo do “masovne eskalacije” i da bi se uključilo u narativ ruskog predsednika.

Koji je sljedeći potez Moskve?

Melinda Haring, zamjenica direktora Evroazijskog centra Atlantskog savjeta, ukazala je na rusku strategiju napada pa zastoja, umjesto da nastavi ofanzivu u talasima. Ona je ocijenila da to govori u prilog spremnosti otpora i da su zapadni analitičari možda precijenili rusku vojsku, a potcijenili ukrajinsku.

– Ukrajinska vojska zaslužuje poštovanje, ali Rusi još nisu zapravo krenuli punim intenzitetom – istakla je Haring.

– Očigledno je da ruske snage mijenjaju svoj pristup – dodala je.

Haringova se zapitala zašto su tenkovi koji su se nanizali blizu Kijeva zastali i nisu napredovali dalje.

– Djeluje da su Rusi ostali bez goriva ili možda razmatraju svoju strategiju – rekla je ona, ocjenjujući da Rusi, čak i da zauzmu Kijev, neće moći da ga drže i da će otpor u gradu sa tri miliona stanovnika biti žestok.

Haring je ukazala da su tokom čečenskih ratova devedesetih godina ruske snage opustošile Grozni i ubile – prema nekim procjenama – do 100.000 civila. – Mrzim što to govorim… ali najgore će tek da dođe – zaključila je Haring odnoseći se na Ukrajinu


Povezane vijesti

SASTANAK DODIKA I PUTINA Srpski član Predsjedništva BiH u petak sa liderom Rusije

eTrebinje

Dodik se sastaje sa Putinom i Lavrovom

eTrebinje

Milanović: Cijenu će platiti Evropljani, Putin će se smješkati

eTrebinje

Vučić dogovorio sa Putinom: Nesmetana isporuka i povoljna cijena gasa Srbiji

eTrebinje

Danas telefonski razgovor Vučića i Putina o gasu

eTrebinje

Milion ljudi na maršu “Besmrtnog puka” u Moskvi, učestvovao i Putin

eTrebinje

Šta Vi mislite o ovome?

VAŽNA NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala etrebinje.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više