Građane Republike Srpske već od januara dočekala su nova poskupljenja – električne energije, naftnih derivata i brašna, kao dodatni teret na već prenapregnut kućni budžet, a lančano povećanje cijena je neminovno.
I dok se putem društvenih mreža širi poziv na jednodnevni bojkot prodavnica, benzinskih pumpi, kafića i restorana, kao izraz nezadovoljstva visokim cijenama u BiH, ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić tvrdi da su cijene u RS znatno niže nego u Federaciji BiH i regionu i da je određen broj proizvoda dostupan po znatno nižim cijenama, u okviru kampanje „Društveno odgovorni“, dok je Vlada RS danas povećala minimalni iznos plata, prema stepenu stručne spreme.
U anketi za Radio Trebinje, građani Trebinja rekli su da su poskupljenja vidljiva „na svakom koraku, od goriva, do ostalih životnih namirnica, komunalija i ostalog“, te da od mjera Vlade „ne očekuju mnogo“.
Mahom ističu da ih najviše pogađa rast cijena osnovnih životnih namirnica, jer, kako navodi jedna naša sugrađanka, „struju možeš i da regulišeš koliko ti treba, možeš da gorivo točiš il’ ne točiš, ali da jedeš – moraš“.
Sličan stav imaju i u trebinjskom udruženju potrošača.
Nedeljka Ilijić, izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača „Oaza“ kaže da je novi rast cijena neminovan.
„Takva nam je situacija i to se moglo i očekivati. Čim je najavljeno poskupljenje brašna, a samim tim i svih prizvoda koji se prave od brašna, a i povećana cijena električne energije, moglo se očekivati da slijede sva ostala poskupljenja. Tu je i poskupljenje goriva, a samim tim pružaoci usluga se automatski ograđuju kako moraju da plate prevoz, nakon čega automatski slijedi novi rast cijena. Poskupiće sve osnovne životne namirnice“, smatra Ilijićeva.
Ona kaže da udruženja potrošača očekuju od institucija da preduprijede udare na budžet građana.
„Mi stalno apelujemo da se vodi računa da su u pitanju potrošači, a to su svi građani Republike Srpske, da se treba povesti računa o socijalnoj, odnosno ekonomskoj karti naših ljudi. Po nama, to je stvar Vlade i nadležnih ministarstava koja treba da donesu neko obezbjeđenje ili sigurnost potrošačima – da li da zabrane rast cijena, da zabrane određenu maržu ili slobodno formiranje cijena“, navodi Ilijićeva.
Iako je Vlada već uvela niz mjera usmjerenih na kontrolisanje cijena, Ilijćeva smatra smatra da nije postignut značajan efekat.
„Nažalost, evo imamo situaciju da je donesena odluka da cijena određene vrste hljeba ne može biti veća od propisane, međutim, toga hljeba često nema u prodaji, pa smo primorani da kupujemo ono što se nudi. Cijene su već porasle. Jedna četvoročlana porodica sa prosječnim primanjima ne može sebi da priušti potrošačku korpu samo za osnovne životne namirnice, a prema nekim pokazateljima, može jednom sedmično da priušti meso. To su, po mišljenju udruženja za zaštitu potrošača, značajna pitanja na kojima bi Vlada trebalo da poradi“, ocjenjuje sagovornik Radio Trebinja.
Sindikalna potrošačka korpa za decembar prošle godine iznosila je 2666 KM. Prosječna plata u prošlom mjesecu u Srpskoj bila je 1438 KM, a penzija 594,4 KM.
Ostaje da se vidi da li će povećanje minimalca po stručnim spremama i penzija za šest odsto uticati na poboljšanje standarda i naših sugrađana.