Bosna i Hercegovina je u 2025. godini oborila rekord po vrijednosti uvoza lijekova i medicinskih potrošnih sredstava, koji je prvi put premašio iznos od milijardu konvertibilnih maraka.
Podaci pokazuju da domaći zdravstveni sistem u velikoj mjeri zavisi od uvoznih terapija, jer lokalna farmaceutska industrija ne obezbjeđuje dovoljne količine lijekova za potrebe stanovništva.
Prema zvaničnim statistikama, uvoz lijekova u BiH bilježi kontinuiran rast iz godine u godinu i spada među najvrednije uvozne kategorije, iako po količini ne predstavlja najmasovniju robu.
Lijekovi na domaće tržište najčešće dolaze iz Njemačke, Slovenije, Italije, Francuske, Holandije, Švajcarske, Srbije i Hrvatske, što potvrđuje dominaciju zemalja Evropske unije i regiona u snabdijevanju BiH.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH navodi da je većina lijekova koji se koriste u zemlji stranog porijekla, dok je udio domaće proizvodnje znatno manji i uglavnom se odnosi na generičke preparate i osnovna farmaceutska sredstva.
Specijalizovane terapije, vakcine i onkološki lijekovi u najvećoj mjeri se uvoze, što dodatno povećava zavisnost zdravstvenog sistema od spoljnih tržišta.
Stručnjaci upozoravaju da BiH ima više izazova, među kojima su zavisnost od uvoza, ograničena domaća proizvodnja, poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja, rast troškova transporta i osjetljivost na promjene cijena na međunarodnom tržištu.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, ukupna vrijednost uvezenih lijekova i medicinskih sredstava u 2025. godini iznosila je 1.008.613.535,09 KM, što je značajno više u odnosu na 2024. godinu, kada je uvoz iznosio 941.406.136,41 KM.
U istom periodu uvezeno je 9.480.629 kilograma farmaceutske robe, što je najveća zabilježena količina do sada i više nego godinu ranije, kada je uvoz iznosio 9.179.871 kilogram.
Najveću vrijednost u uvozu imali su lijekovi za terapijsku i profilaktičku upotrebu, čija je ukupna vrijednost premašila 766 miliona KM.
Slijede proizvodi poput krvi, seruma, vakcina i imunoloških preparata, za koje je izdvojeno gotovo 200 miliona KM, dok su farmaceutski preparati i medicinski materijal poput gaze i zavoja imali znatno manji udio u ukupnom iznosu.