Da li BiH zbog pandemije i vlasti koja ne želi smanjiti plate u javnom sektoru postaje prezadužena?

U komentaru ove vijesti ekonomski analitičar Faruk Hadžić napominje kako je progresivni dio struke u martu upozoravao vlast da treba hitno formirati krizne ekonomske štabove, pomoći odmah da se održi privredna aktivnost, jer je jeftinije se odmah zadužiti i pomoći da se zadrže radna mjesta i potrošnja, nego pustiti da ekonomija propadne pa onda ponovno dizati, sada vidimo koliko su pogubne mjere vlasti bile, a koliko je struka bila upravu.

“Obzirom da ovi krediti idu direktno u budžete, još uvijek ne znamo za šta će taj novac ići, gdje će se trošiti, hoće li uopšte privreda dobiti i koliko novca, koliko će od ovog novca ići na isplate penzija i plata javnog sektora i najbitnije ko će, kada i koliko dugo taj novac vraćati. Nije se problem zadužiti, ali je problem kako će se taj novac potrošiti. Trošenje bez vizije i plana je put u samouništenje”, kaže on.

Kreditna “reprezentacija” Vijeća ministara ponovo se sastaje, ne sa ciljem da spasi građane od gladi i bolesti vec da ponovo zaduzi građane i definitivno odvede BiH u katastrofu neviđenih razmjera, komentariše za Klix.ba ekonomista Draško Aćimović.

“Ukupan javni dug je 12,17 milijardi maraka za prvih šest mjeseci 2020. godine i čini 35,5 posto zaduženosti od ukupnog BDP-a. Ako uzmemo u obzir da će BDP 2020. godine biti minimum 11-13 posto manji u odnosu na 2019. i da će pad prihoda od indirektnih poreza biti minimum manji za 12-15 posto, a da nisu smanjeni ni troškovi ni plate funkcionera ni bespotrebne nabavke, dolazimo do stravičnog podataka da ce BiH s novim kreditima biti zadužena preko 50 posto”, govori Aćimović.

Manipulacija političara u BiH da je dozvoljena zaduženost 60 podost od BDP je notorna neistina, kaže on.

“Zemlje Evropske unije spadaju u razvijene i imaju dogovoreni limit duga od 60 posto jer privreda razvijenih zemalja može da izdrži takav dug. Bosna i Hercegovina spada u red zemalja u razvoju i privreda ne može da izdrži dugove veće od maksimalno 35 do 40 posto BDP-a”, zaključuje Aćimović.