Pčelari iz Hercegovine počinju s proizvodnjom pčelinjeg otrova, koji se, prema posljednjim studijama, pokazao kao efikasan u borbi s najtežim oblikom karcinoma dojke.
Usklopu studije koju su u saradnji proveli Institut za medicinska istraživanja Heri Perkins i Sveučilište Zapadne Australije korišten je otrov od 312 medonosnih pčela i bumbara kako bi se istražila njegova antikancerogena svojstva na kliničke podtipove raka dojke, među kojima i trostruko negativan rak dojke (TNBC), kod kojega su mogućnosti liječenja ograničene.
TNBC je rijedak oblik raka dojke i čini samo od 10 do 15 odsto svih slučajeva, naveo je Institut. Naime, mehanizmi koji tu vrstu raka podstiču na rast i dijeljenje uglavnom su nepoznati i zbog toga se ta vrsta raka veoma teško liječi, piše Večernji.
Trenutno nema klinički efikasnih ciljanih tretmana za TNBC, mogućnosti liječenja su ograničene, a prognoze često loše.
– Ustanovili smo da je pčelinji otrov izuzetno moćan. Otkrili smo da melitin uspijeva u potpunosti uništiti membrane stanica raka u roku od 60 minuta – napisala je dr Kiara Dafi, voditeljica ovog projekta.
Pozitivna svojstva pčelinjeg otrova u farmaceutskoj industriji nisu nepoznata, međutim, rezultati spomenutog istraživanja svakako će povećati potražnju za ovim proizvodom.
Na području BiH do sada nije bilo masovnije proizvodnje pčelinjeg otrova, međutim, već od idućeg proljeća ta bi se situacija mogla promijeniti.
Naime, Savez hercegovačkih pčelara “Kadulja”, uz podršku “Sweden/USAID FARMA II” projekta, završio je četiri treninga za obuku većeg broja svojih članova za proizvodnju pčelinjeg otrova.
Međutim, zbog velikog zanimanja potencijalnih proizvođača planira se održati još nekoliko predavanja.
– Već decenijama pčelari iz Hercegovine proizvode med, ali proizvodnja pčelinjeg otrova je nešto novo u Bosni i Hercegovini. To je vrlo zahtjevan proces, ali cijena proizvoda vrlo je visoka, 40.000 KM po kilogramu, i to ga čini vrijednim uloženog truda. Nadalje, to ne utiču na proizvodnju meda – kaže predsjednik Saveza pčelara “Kadulja” sa sjedištem u Ljubuškom Dobro Zovko.
On smatra kako proizvodnja pčelinjeg otrova ima budućnost na ovim područjima jer ne zavisi od vremenskih uslova kao što je slučaj s medom.
– Potrebno je proizvesti prilično velike količine pčelinjeg otrova da biste ga mogli ponuditi na tržištu. Minimalna količina je od dva do tri kilograma, a potrebno je od 100 do 120 košnica da se proizvede jedan kilogram pčelinjeg otrova godišnje. Imajući na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, smatram da bismo mogli postati pouzdan dobavljač farmaceutskoj industriji – objašnjava Zovko.