Zapad je već mjesecima upozoravao Moskvu da bi svako kretanje vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin donio je odluku o priznanju nezavisnosti Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Lugansk.
Podsjetimo, proruski separatisti u oblastima Donjecka i Luganska, kolektivno poznatih kao Donbas, otcijepili su se od kontrole ukrajinske vlade 2014. i proglasili se nezavisnim “narodnim republikama”, do sada nepriznatim. Od tada, Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi ubijeno u borbama.
Šta priznanje Rusije sada znači?
Prvi put Rusija je rekla da na Donbas ne gleda kao na dio Ukrajine. To bi moglo da otvori put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regione, koristeći argument da interveniše kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine.
Aleksandar Borodaj, član ruskog parlamenta i bivši politički lider u Donjecku, rekao je prošlog mjeseca da će separatisti tada tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regiona Donjecka i Luganska koji su još uvijek pod kontrolom ukrajinskih snaga. Ako bi se to desilo, moglo bi da dovede do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.
Šta je sa Sporazumom iz Minska?
Odluka Rusije da prizna nezavisnost “ubija” mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. godine koji, iako još uvijek nije implementiran, sve strane, uključujući i Moskvu, do sada su ga vidjele kao najbolju šansu za rješenje sukoba. Sporazumi pozivaju na veliki stepen autonomije za dva regiona unutar Ukrajine.
Kako bi Zapad mogao da reaguje?
Zapad već mjesecima je upozoravao Moskvu da bi svako kretanje vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Entoni Blinken je prošle nedjelje rekao da bi priznanje “dodatno potkopalo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava i dodatno dovelo u pitanje izjavljenu posvećenost Rusije da nastavi da se bavi diplomatijom za postizanje mirnog rješenja ove krize”.
Američki državni sekretar je rekao da će biti potreban “brz i čvrst” odgovor SAD i njihovih saveznika.
Da li je Rusija ranije priznavala otcijepljene države?
Rusija je u prošlosti priznala nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dva otcijepljena gruzijska regiona, poslije kratkog rata sa Gruzijom 2008. Pružila im je veliku budžetsku podršku, proširila rusko državljanstvo na njihovo stanovništvo i tamo stacionirala hiljade vojnika.
Koje su prednosti i mane ove odluke?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcijepljenih regiona kako bi opravdala otvoreno vojno prisustvo u susjednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme osujeti aspiracije Gruzije da postane dio NATO, uskraćujući joj punu kontrolu nad sopstvenom teritorijom. Isto bi mogli da učine i s Ukrajinom.
Sa druge strane, Moskva se suočava sa sankcijama i međunarodnom osudom zbog napuštanja sporazuma iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je posvećena. Takođe će na neodređeno vrijeme biti opterećena odgovornošću za dvije teritorije koje su opustošene osmogodišnjim ratom i kojima je potrebna ogromna ekonomska podrška.