Globalne ekonomske projekcije pokazuju da svijet ulazi u novu finansijsku krizu, prema nekim scenarijima, najgoru u istoriji…
Ekonomije, koje su umjesto štednje radile na poboljšanju potrošnje, brže su izašle iz svjetske ekonomske krize 2008. Sličan bi se učinak mogao primijeniti i na krizu koja nam s jeseni dolazi zbog koronavirusa, ali s jednom značajnom razlikom, niko još ne može precizno reći kada će svijet pobijediti ekonomsku krizu koju je izazvala ova pandemija.
“Potrošnja je jednako PDV, potrošnja je zarada, direktni porezi, potrošnja je jednako stvaranje uslova za povećanje rada, proizvodnje i zapošljavanja. Tako da bez fondova za podršku, bojim se da neće biti lako. A s druge strane ja bih savjetovao svakom stanovniku oprez, s jedne strane gledajte kako da servisirate obveze koje imate, a s druge strane gledajte da zaradite pa onda i da više potrošite”, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
BiH ima mali udio u svjetskoj ekonomiji, banke na tržištu nemaju konkurenciju, te stoga štednja građanima nije atraktivna. Uz sve to, razlika u platama javnog i realnog sektora je vrlo visoka, a ogroman dio građana ima primanja niža od potrošačke korpe što znači da mogućnost uštede za njih ni ne postoji.
“U kriznim vremenima u pravilu ljudi štede, firme ne investiraju, banke ne odobravaju, jer se svi plaše šta će biti sutra i onda nastupa država koja jedina u toj situaciji može nešto učiniti. Ali u našoj situaciji ne može mobilizovati resurse na domaćem tržištu, a spoljna su zatvorena jer BiH nema rejting. Prema tome, ako daju MMF i EU to je to. I to kad daju nama, trebaju nam četiri mjeseca da to podijelimo”, kaže Vjekoslav Domljan, takođe ekonomski analitičar
Iz Centralne banke BiH uslovljavaju kako je, uprkos padu dobiti banaka od 18%, u ovoj godini bankarski sektor stabilan, te građani nemaju razloga za zabrinutost.