Epidemija virusa korona potisnula je u bh. javnosti priču o masovnom odlasku stanovništva iz zemlje. Ipak, problem odseljavanja iz Bosne i Hercegovine je tu i ostaće i nakon korone.
Demografi kažu da niko trenutno ne vodi računa niti je objavljena zvanična statsitika o broju ljudi koji su se vratili, ili onih koji su ostali u evropskim zemljama.
“Sigurno je da će opet doći do fluktuacije čim ova situacija prođe. Evropske zemlje će spremnije odgovoriti na sve udare na privredu, pa će samim tim biti privlačnije i za radnu snagu s ovih područja”, poručuje demograf Aleksandar Čavić.
I pored toga što bi BiH sada trebalo da raspolaže sa više radne snage i u tom smjeru pomogne i privredi i građanima da ostanu u svojoj zemlji, sa smirivanjem situacije u vezi sa epidemijom COVID–19, pitanje odlaska se ipak opet nameće kao tema broj jedan.
Za Danijela Gatarića iz Banjaluke to je uobičajeno, jer svaki pojedinac uvijek razmišlja gdje bi mogao da ostvari bolju budućnost.
“Svi mi razmišljamo gdje bi imali bolju budućnost, i ganjamo neke, neko američki, neko njemački, neko domaći.”, kaže Danijel.
Različiti su razlozi za odluku na odlazak, poručuju građani, od političke situacije, socijalne sigurnosti, ekonomije, a odlazak mlađe populacije je neminovan.
Preciznih podataka o broju građana koji su napustili BiH i RS posljednjih godina nema. Odlazak stanovništva počinje nakon građanskog rata 1995. godine, a demografi upozoravaju da je Srpsku svake godine napuštalo između 17 i 30 hiljada stanovnika, te da je, zaključno sa 2019. godinom otišlo preko 400 hiljada ljudi.