Ako u skorije vrijeme ne bude adekvatnog odgovora vlasti na probleme sa kojima se suočavaju građani u BiH, počevši od siromaštva, pa do pomoći privredi i očuvanju radnih mjesta, procjene Svjetke banke govore da BiH prijeti najveća recesija do sada. Kako je izbjeći?
Građane u BiH i u 2021. godini dočekali su problemi koje je za sobom ostavila godina korone : pad BDP-a, pad prihoda od indirektnih poreza, pad uvoza i izvoza, nezaposlenost, siromaštvo.
Trenutno se čeka i na vakcinu protiv Covida-19. Vlasti su uvjerenja da će sa vakcinacijom krenuti i značajniji oporavak. Sa druge strane stručnjaci mišljenja da nas, uprkos vakcinaciji i slobodnijem kretanju, očekuje teška godina.
„Moram samo podsjetiti da sve ono što je bilo odloženo, sada dospjeva na naplatu, i sad se naplaćuje, a na mala vrata se uvode i neki novi nameti. Znači da će standard i dalje padati. Da nema uopšte rješenja kako do novih radnih mjesta u smislu istraživanja razvoja i kredita. I vidimo da nekakva ekonomska pamet preživljava štampajući trezorske zapise i obveznice“, kaže ekonomista Svetlana Cenić.
Svjetska banka predviđa da bi nastavak gorenavedenih problema, mogao izazvati jednu od najtežih recesija u BiH. Ako bi do toga došlo, procjene su da bi između 35-80 hiljada građana moglo zapasti u siromaštvo. To znači da će živjeti sa manje od 10 maraka dnevno. Podaci Svjetske banke kažu da 20% stanovništva nije pokriveno zdravstvenim osiguranjem, dok 16,8 % prima neki oblik socijalnog davanja.
„Mi smo u situaciji da smo potpuno zanemarili domaću proizvodnju. Vidimo da je to slučaj i sa poljoprivredom. Stočarstvo, ratarstvo itd. Da imamo problema sa izvozom krušaka, da imamo prekomjeran uvoz mesa. Zbog čega domaći farmeri propadaju. Ekonomijom se niko ne bavi. I potpuno je ispravna procjena Svjetske banke da, ako se tako nastavi, nećemo imati šansu da izađemo iz ove duboke krize u koju smo došli zahvaljujući dodatno i pandemiji“, pojašnjava ekonomista Zoran Pavlović.
Podaci govore da je samo na zagarantovanom minimalcu, odnosno 520 maraka, oko 22 hiljade radnika. Platu ispod zagarantovanog minimalca po podacima Poreske uprave RS, u septembru prošle godine je primilo 19.270.
Kada bi radnik samo radio za minimalac, njegova penzija ne bi pokrivala ni četvrtinu trenutne potrošačke korpe. A oko 30% domaćinstava u BiH je izjavilo da je penzija glavni oblik prihoda porodice. Na kraju 2020. godine broj penzionera u BiH je bio oko 700 hiljada (699 121).
Država je za sada spas nalazila u zaduženjima, koja su gotovo isključivo išla na krpljenje budžeta, a ne za pomoć privredi. Struka kaže da je BiH potrebno prestruktuiranje javne potrošnje, da bi se znalo na šta se troši novac.
U suprotnom, ni zatražena finansijska injekcija od EU neće biti od koristi građanima, jer oni taj novac, kao ni do sada, neće ni vidjeti.