Iako je priroda obećavala, izostale su značajnije količine hercegovačkog meda, u proljećnoj sezoni. Mali broj pčelara se može pohvaliti prikupljenim viškovima, izuzev pojedinaca koji su pčelinjake namjenski pripremili za varljivo medobranje u maju i junu. Strahuju i od poremećaja tržišta meda zbog epidemije virusa korona.
Božo Živanić iz Poljica kod Trebinja kaže da su loši vremenski uslovi od početka maja, uticala na loše prinose u košnicama. Pčelinjak ne seli u druga područja, a da nije bio pripremljen za sezonu, kaže da bi pčelinja društva trebalo već sada intenzivno prihranjivati.
– Meda neće biti za vađenje. Nadam se da su obezbijedile sebe, nikad nisam težio da imam mnogo, nego da imam kvalitet za sebe i porodicu, ako ima viška onda ide poznatim kupcima – istakao je Živanić.
Ove godine neće biti sortnog meda od žalfije. Miloš Kažović tvrdi da je primat preuzeo livadski med, i da je, zahvaljujući višedecenisjkom iskustvu, sakupio minimalne viškove meda.
– Vrcao sam dvadesetog juna, otprilike 5-6 kilograma meda po pašnom društvu. Prezadovoljan sam zato što na ovu godinu i na ovoj paši, to je super rod – istakao je Kažović.
Samoniklo bilje na jugu Hercegovine, tvrde pčelari, dalo je jedva dvadeset odsto očekivanog prinosa nekatara. Poboljšanje, posljednjih dana, najavljuju vlasnici pčelinjaka, koji su selili košnice u sjeverne dijelove Hercegovine.
Uticaj virusa korona na tržište meda, tvrde pčelari, neizbježan je. U kom obimu, biće poznato u drugoj polovini godine. Za sada, cijena jednog kilograma u maloprodaji je 18 – 20 maraka.
– Nije problem prodati med, nego ga proizvesti. Starosna struktura je nepovoljna u ovim krajevima, mladi su bježali sa sela u grad, a sad iz grada u inostranstvo – rekao je Mića Mladenović univerzitetski profesor, Beograd.
Otkupna cijena meda na veliko zavisiće od potražnje i izvoznih kanala prema EU.
Izvjesnija slika biće poznatija na jesen, kada bude završeno drugo poluvrijeme ovogodišnjeg medobranja.