Trebinjsko naselje Mostaći može se pohvaliti da na svojoj teritoriji ima čak pet nacionalnih spomenika pod zaštitom države. Mostaći su jedno od najstarijih naselja na području trebinjske opštine, koje se u prošlosti nalazilo u blizini važnih karavanskih puteva i trgovačkih sjedišta.
Mostaći se prvi put spominju 1311. godine u dubrovačkim istorijskim izvorima , kada je u Malom vijeću govoreno o Tolie de Mostaca i njegovoj kćeri Frana de Mostaca, koji su pominjali sela i naselja u ovom kraju.
O važnosti ovog naselja u prošlosti najbolje govori činjenica da se u njemu nalazi čak pet objekata, koji su od 2003. godine dobili status nacionalnih spomenika i pod zaštitom su države. Riječ je o crkvi sv. Klimenta, crkvi sv. Petke sa Starim mostom na Bari, praistorijska gradina “Brijeg”, džamija i Hadžiahmetovića kula.
Crkva sv. Klimenta
Crkva Svetog Klimenta u Mostaćima je jedna od najstarijih crkava izgrađenih u regionu i svrstava se među prvosagrađene, jednako kao i Crkva Svetog Arhangela Mihaila u Aranđelovu. Pretpostavlja se da je građena i u 15. vijeku. Podataka o vremenu gradnje Crkve sv. Klimenta nema mnogo, osim natpisa koji se nalazi iznad zapadnog ulaza u crkvu i u kome se vidi kada je crkva živopisana.
Crkva je posvećena sv. Klimentu Rimskom, svetitelju koji je imao širok krug poštovalaca i slavljenika baš u kraju gdje je podignuta crkva, što se održalo i do današnjih dana, a posljedica je jake romanske tradicije. Skromna po svojim dimenzijama i arhitektonskim oblicima Crkva sv. Klimenta u Mostaćima zanimljiva je zbog svog živopisa kojim su prekrivene sve zidne površine. Živopis je nastao 1623. godine u povoljnom, ali kratkom periodu razvoja umjetnosti u okviru Srpske pravoslavne crkve, pod patrijarhom Pajsijem, a radio ga je zograf Vasilije. “Klimentica”, kako je poznata u narodu, bogato je živopisana, pa ljudi često kažu da je „najmanja“ umjetnička galerija. U crkvi Svetog Klimenta se čuvaju carske dveri, odnosno vrata na ikonostasu koja datiraju iz 17. vijeka.
Crkva sv. Petke
Dva kilometra od Trebinja, na zapadnoj strani, neposredno pored magistralnog puta Trebinje – Mostar, locirana je crkva sv. Petke (Petkovica), ispred koje se na lijevoj strani nalazi “Stari most “koji su jedinstvenom odlukom proglašeni za nacionalni spomenik BiH 2003. godine.
Nema dovoljno podataka o građenju crkve, ali se pretpostavlja da je “Petkovica” sagrađena početkom 17. vijeka nakon Crkve sv. Klimenta (15.-16. vijek). Postojanje dvaju srednjovjekovnih crkava u Mostaćima govori o mnogo većem značaju tog naselja u prošlosti, posebno u 16. i 17. vijeku.
Stari most na Bari
Stari most u Mostaćima ili “Most na Bari” premošćuje riječicu Vrulju (u narodu još poznata kao Potočina). Pripada grupi tzv. malih seoskih kamenih mostova koji su građeni na nužnim komunikacijama u hercegovačkom kršu i to na manjim rijekama, ponornicama i potocima. Tačno vrijeme izgradnje Starog mosta u Mostaćima nije poznato, ali iz samog naziva sela (Mostaći) može se pretpostaviti da je veoma star. Pretpostavka je da je izgrađen u ranoj fazi gradnje seoskih domaćinstava, prvih porodica, koje su se tu nastanile.
Na udaljenosti od 5 metara, uzvodno od Starog mosta, izgrađen je 1998/1999. godine novi betonski most preko koga se odvija saobraćaj, što nije dobro rješenje, s obzirom da umanjuje ljepotu i funkcionalnost Starog mosta. Za vrijeme izvođednja radova na betoniranju dijelova obale duž cijele Vrulje most je oštećen, pošto je preko njega išao transport građevinskog materijala. Sanacija je urađena nestručno, pa je upropaštena kaldrma preko njega, koja je stihijski rekonstruisana.
Praistorijska gradina “Brijeg”
Gradina “Brijeg” nalazi se sjeverozapadno od posljednjih kuća u naselju Mostaći, smještena ispod puta za Zagoru i spušta se ka desnoj obali rijeke Trebišnjice. Jedna je u nizu gradina koje se protežu nizvodno rijekom Trebišnjicom, zapadno od Trebinjskog polja u kojem je bila u antičko doba putna stanica. Nizvodno od Trebinja pa sve do Žakova u Popovu polju skoro neposredno uz lijevu obalu Trebišnjice nalazi se dvadesetak gomila.
Brdo na čijem je centralnom vrhu gradina Brijeg pruža se u pravcu sjeverozapad—jugoistok. Na sredini brda je veliki tumul od nasutog kamenja (bastion), dug 30, a širok oko 20 m. Na istočnoj padini oko tumula vidljivi su mali ostaci suvozidne gradnje od vanjskog i unutrašnjeg zida gradine. Na površini gradine i njenim padinama konstatovani su sitni komadi keramičkih sudova. Nađena keramika je toliko isprana da se ne može tačno definisati kojem dobu pripada, kasnom bronzanom ili gvozdenom dobu (1100- 400 godine prije naše ere).
Džamija
Džamija u Mostaćima (nacionalni spomenik od 2018. godine) smještena je u tzv. Fetahagića mahali. Prema natpisu na tarihu koji se nalazio iznad ulaza u džamiju i iz jednog dokumenta trebinjskog kadije, zna se da su džamiju podigli građani Trebinja 1866. godine.

Džamija je, kao i svi njeni prateći objekti, porušena je 1993. godine. Materijal od porušene džamije nije odvezen sa lokacije, tako da su neki dijelovi korišćeni prilikom obnove. Obnovljena je na temeljima stare džamije i otvorena 15. jula 2007.
Hadžiahmetovića kula
Hadžiahmetovića kula je stambeno-fortifikacijski objekat iz osmanlijskog perioda, a nacionalni spomenik čine kula sa kućom, avlijom, ekonomskim objektom, ekonomskim dvorištem i ogradnim zidovima. Za vrijeme osmanske vladavine, u drugoj polovini 18. vijeka, sagrađeno je preko 40 kula, stambeno-odbrambenog karaktera uz važnije komunikacije i raskrsnice puteva.

Kula smještena je u Hadžiahmetovića mahali. Cjelokupna mahala je ograđena zidom od priklesanog kamena u krečnom malteru, visine oko 2 m. Unutar mahale, u zasebnim avlijama, nalazi se pet stambenih objekata sa pratećim ekonomskim prostorima.
Svi ovi spomenici zajedno čine Mostaće mjestom koje čuva i prenosi bogatu istoriju i tradiciju. Od crkava koje su svjedoci vjerske pobožnosti i arhitekture, preko istorijskog mosta koji povezuje prošlost sa sadašnjosti, do drevnih gradina koje nude uvid u daleku prošlost, Mostaći predstavljaju pravo blago za sve posetioce i istraživače. Ovakva kulturna i istorijska raznolikost čini Mostaće ne samo turističkom destinacijom, već i centrom za očuvanje i izučavanje bogate kulturne baštine Hercegovine.


2 0 komentara
Tacno je da ima nesto vrijedno od tih pet mijesta Ali objasnjenja nisu bas vjerdostojna kakor bi trebalo biti.Hadziahmetovica mahala je najstarije naselje van zidina starog grada a kula koja je na slici nije adekvatna stvarnom stanju jer je to neki drugi snimak.Nasa mahala je jedna cijelina i nemoze se separatno prezentirati svijetu.To trebaju strucni ljudi uraditi a ne nekakvi bezveznjakovici i kako im se cefne ovo hocu ovo necu.O ovome bi se trebalo jos pprodiskutovati
Niko nije pitao.