Štednja građana Republike Srpske u trećem kvartalu prošle godine veća je za dva odsto u odnosu na isti period 2019. godine. To je pokazatelj duboke bolesti u društvu, poručuju ekonomisti.
Štednja građana Republike Srpske, uključujući i tekuće račune, iznosi 3,6 milijardi КM na kraju trećeg kvartala prošle godine i veća je za 61,4 miliona КM ili dva odsto u odnosu na kraj 2019. godine. Ovaj podatak zvuči kao apsurd s obzirom na to kada znamo da većina radnika nema ni prosječnu platu, a da prosječna penzija iznosi oko 390 KM.
– Porast štednje u bankama pokazatelj je da u društvu nešto ne štima, da ga nagriza bolest koja ne daje mogućnost privredi da se razvija. Pri tome kamate na štednju su beznačajne i iznose od 0,3 do 2 posto, dok kamate za privredu iznose oko 4 posto, a za stanovništvo oko 7,5 posto, kaže ekonomista Aleksa Milojević.
“Novac traži sigurnost, a u banakama je zaštićen čvrstim deviznim kursom, nepromjenljivom vrijednošću. Onda narod ne pita za kamatu nego pita za sigurnost, naročito oni koji su bili u privredi, pa su bili stečaji, pa su propali. Oni su glavne štediše”, kaže Milojević.
Znači, kaže Milojević, imamo jednu strukturu štednje koja je krajnje nepovoljna gdje mali broj ljudi ima ogromne štedne uloge.
“To znači da svi oni stečaji koji su se dogodili u privredi i nemogućnost investiranja, dovodi da novac bježi u banke. Znači novca nema u privredi, a u bankama je na vrlo niskoj kamati i to je jedna duboka ekonomska bolest”, kaže Milojević.
Najveću korist na kraju izvlače banke, kaže Milojević i dodaje da je za napredak i razvoj ključno pitanje svojine. Na Zapadu jedan posto krupnih preduzeća donosi 80 posto bogatstva. A da bi bilo krupnih preduzeća mora postojati razvijena akcionarska svojina, a mi to nemamo.
“Mi imamo individualnu privatnu svojinu koja završava u privatnim preduzećima, a mala preduzeća nisu u stanju da povuku značajnija sredstva iz banaka, da naprave značajnije investicije, da izdrže konkurentski pritisak sa Zapada”, objašnjava Milojević.
Dok ne riješimo problem svojine, nema pomaka. Novac koji leži u banci i ne ulaže se ni u kakvu investiciju je zarobljen novac. I umjesto pomjeranja naprijed, tapkaćemo u mjestu.